Zakonom o amnestiji obuhvaćeno je 3.600 od ukupno 8.000 osuđenika. Najveća povlastica, potpuno oslobađanje od daljeg izdržavanja kazne, odnosi se na one koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona prvi put pravosnažno osuđeni do tri mjeseca zatvora. Na umanjenje kazne za 50 odsto mogu da računaju osuđeni od tri do šest mjeseci zatvora.
Potom slijede oni kojima se kazna smanjuje za četvrtinu, i na kraju zatvorenici (osuđeni za teška ubistva i teške slučajeve razbojničke krađe i razbojništva) sa smanjenjem od 10 odsto.
Kovačević (kazna 27 mjeseci zatvori) i Mišić (pet i po godina) pripadaju kategoriji zatvorenika kojima se kazna smanjuje za četvrtinu i oni će se umjesto u januaru, odnosno u junu naredne godine, najvjerovatnije naći na slobodi do kraja ovog mjeseca.
Naime, procedura za njihovo puštanje iz zatvora počinje stupanjem na snagu Zakona o amnestiji, osam dana poslije objavljivanja u “Službenom glasniku”.
Prema usvojenom rješenju, upravnik zatvora je dužan da u roku od 24 sata od dana stupanja na snagu ovog zakona pismeno obavijesti sud koji je donio prvostepenu osuđujuću presudu da osuđeni podliježe amnestiji, kao i datum o početku izdržavanja i isteku kazne.
Rješenje o primjeni amnestije donosi sud koji je donio prvostepenu presudu. Tako sud utvrđuje dio kazne od čijeg je izvršenja osuđeni oslobođen i istovremeno određuje ostatak kazne koja se se izvršiti. Ako primjenom odredaba o amnestiji osuđeni treba da bude pušten iz zatvora, sud će takođe rješenjem odlučiti o otpuštanju.
