Američki državni sekretar ponovio je upozorenje da se Sjeverna Koreja priprema za sprovođenje sedme nuklearne probe i ukazao da Iran nema volje ili sposobnosti da prihvati povratak nukleranom sporazumu.
„Sjedinjene Države su spremne da sarađuju sa svim nuklearnim silama, uključujući i Kinu, na smanjivanju rizika od nuklearnog naoružanja“, poručio je Blinken, prenosi Asošijeted pres.
Znatni izazovi bili su aktuelni uoči konferencije koja je trebalo da se održi 2020. godine, ali je tada odložena zbog pandemije koronavirusa.
„Ovo je veoma, veoma težak trenutak“, rekla je izvršna direktorka Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja Beatris Fin, koja je dobila Nobelovu nagradu za mir.
Ruska invazija na Ukrajinu, praćena zlokobnim referencama na njen nuklearni arsenal, „je tako značajna za sporazum i zaista će izvršiti veliki pritisak na ovo. Način na koji vlade reaguju na situaciju, oblikovaće buduću nuklearnu politiku“, rekla je Fin, prenosi Glas Amerike.
Cilj četvoronedjeljne konferencije je postizanje konsenzusa o narednim koracima, ali su mala očekivanja da će biti postignut ikakav značajan spoazum.
Ipak, švajcarski predsjednik Ignjacio Kasis, premijeri Japana Fumio Kišida i Fidžija Frank Bainimarama i više desetina ministara spoljnih poslova su među učesnicima koji se očekuju iz najmanje 116 zemalja.
Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja pridružila se 191 država. Zemlje bez nuklearnog oružja obećale su da ga neće nabaviti, dok su nuklearno naoružane Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija (tada Sovjetski Savez) i Sjedinjene Države pristali da pregovaraju o eliminaciji svojih arsenala jednog dana.
Indija i Pakistan, koji nisu potpisali ugovor, nastavili su da navabljaju atomske bombe, kao i Sjeverna Koreja, koja ga je ratifikovala, ali je 2003. godine objavila da se povlači.
Vjeruje se da Izrael, koji takođe nije potpisao ugovor, ima nuklearni arsenal, ali to nikada nije ni potvrdio, ni demantovao.
Bez obzira na to, ukupan broj nuklearnih gvala širom svijeta smanjen je za više od 75 odsto u odnosu na vrhunac iz sredine osamdesetih godina prošlog vijeka, uglavnom zahvaljujući kraju Hladnog rata između SAD i bivšeg Sovjetskog Saveza, ali stručnjaci procjenjuju da je oko 13.000 bojevih glava ostalo, najviše u SAD i Rusiji.
Događaji u Ukrajini stvaraju težak izbor za predstojeću konferenciju, rekla je bivša službenica UN za istraživanje razoružanja Patriša Luis, koja je sada u istraživačkom centru za međunarodne odnose Čatam haus u Londonu.
„S jedne strane, da bi podržale sporazum i ono za šta se on zalaže, vlade će morati da se pozabave ponašanjem i prijetnjama Rusije, dok s druge strane, ako to učinite, rizikujete da podijelite potpisnice sporazuma“, kazala je ona.
Ukrajina, međutim, nije jedina vruća tema, jer se čini da se Sjeverna Koreja sprema za svoju prvu probu nuklearnog oružja od 2017, dok su razgovori o oživljavanju sporazuma koji bi trebalo da spriječi Iran da razvija nuklearno oružje u ćorsokaku.
SAD i Rusija imaju samo jedan preostali sporazum o smanjenju svog nuklearnog oružja i razvijanju nove tehnologije, Britanija je prošle godine podigla limit u pogledu svojih zaliha, dok Kina saopštava da modernizuje, ili kako tvrde SAD proširuje, treći najveći nuklearni arsenal na svijetu.
Američki ambasador Adam Šajnman, specijalni predstavnik predsjednika za nuklearno neširenje, rekao je da se Vašington nada „uravnoteženom“ ishodu koji „postavlja realne ciljeve i unapređuje naše nacionalne i međunarodne bezbjednosne interese“.
U Pekingu je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan rekao da njegova zemlja želi da radi na poboljšanju globalne nuklearne uprave i na održavanju međunarodnog poretka i da će „čvrsto štititi legitimne bezbjednosne i razvojne interese i prava Kine i svijeta u razvoju“.
Ako svijet ne može da govori jednim glasom, zagovornici razoružanja kažu da bi snažna izjava velike grupe zemalja mogla da pošalje značajnu poruku.
Posljednjih godina, frustracija Ugovorom o neširenju je katalizirala još jedan pakt koji potpuno zabranjuje nuklearno oružje. Ratifikovalo ga je više od 60 zemalja, a stupio je na snagu prošle godine, iako je riječ o zemljama bez nuklearnog naoružanja.
Na nedavnom sastanku u Beču, zemlje učesnice osudile su „sve nuklearne pretnje“ i potpisale dugotrajan plan koji uključuje razmatranje međunarodnog fonda za ljude oštećene nuklearnim oružjem.
Fin, čija je grupa sa sjedištem u Ženevi vodila kampanju za sporazum o zabrani nuklearne energije, nada se da će energičnost u Beču poslužiti kao inspiracija, ili obavještenje, zemljama da ostvare napredak na konferenciji UN.
„Ako to ne uradite ovde, idemo dalje bez vas negdje drugdje“, poručila je Fin.
