Svijet

"Nesigurnost je porasla"

Blinken: Vagner nije destabilizovao situaciju u Nigeru, ali je koristi

Ruska plaćenička grupa Vagner nije izazvala nestabilnost u Nigeru, gdje je vojna hunta preuzela vlast zbacivši demokratski izabranog predsjednika, ali koristi tu situaciju, izjavio je državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Entoni Blinken za BBC.

Blinken: Vagner nije destabilizovao situaciju u Nigeru, ali je koristi Foto: EPA/EFE
AgencijeIzvor

Prošle nedjelje se govorilo da su vođe puča tražile pomoć ruske privatne plaćeničke vojske Vagner, za koju se zna da je u susjednom Maliju, da bi se održale na vlasti ako bude vojne intervencije kojom im prijete države zapadnoafričkog ekonomskog bloka Ekovas.

Ekovas traži da se hunta povuče i da se uspostavi demokratski poredak.

"Mislim da ono što se dogodilo, i ono što nastavlja da se dešava u Nigeru, nije podstaknuto od Rusije ili Vagnera, ali da oni to pokušavaju da iskoriste", rekao je Blinken u intervjuu BBC-u.

Dodao je da su SAD zabrinute zbog mogućnosti da Vagner počne da djeluje.

"Na svakom mjestu na koje je ova Vagnerova grupa otišla, uslijedili su smrt, uništenje i eksploatacija. Nesigurnost je porasla", kazao je Blinken.

Naglasio je da se "ponavlja ono što se dogodilo u drugim zemljama, gdje nisu donijeli ništa osim loših stvari za sobom".

Nema informacija o tome da li su Wagnerovi vojnici ušli u Niger.

Veruje se da ta grupa ima hiljade boraca u zemljama uključujući Centralnoafričku Republiku (CAR) i Mali, gdje ima unosne poslovne interese, ali i jača diplomatske i ekonomske odnose Rusije, podsjeća BBC.

Borci Vagnera su optuženi za široko rasprostranjeno kršenje ljudskih prava u nekoliko afričkih zemalja.

Uprkos tome, bilo je spekulacija da je vojska Nigera zatražila pomoć od njih jer se zemlja suočava sa mogućnošću vojne intervencije.

Ekovas - regionalni blok od 15 zapadnoafričkih država - dao je u nedjelju rok liderima nigerske hunte da se povuku i vrate na vlast predsjednika Mohameda Bazuma.

Ovaj rok je ignorisan i Ekovas bi trebalo da održi sastanak u četvrtak da odluči što dalje.

Zamjenica američkog državnog sekretara Viktorija Nuland održala je u ponedjeljak, kako je opisala, "teške i iskrene" razgovore sa vođama puča, za koje je rekla da razumiju rizike rada sa plaćenicima.

Svrgnuti predsjednik Nigera Mohamed Bazum, koji je trenutno u zatočeništvu, takođe je govorio o svojoj zabrinutosti zbog Vagnerovog uticaja u Africi.

"Uz otvoreni poziv zavjerenika pučista i njihovih regionalnih saveznika, cijeli region centralnog Sahela mogao bi da padne pod ruski uticaj preko Vagner grupe, čiji je brutalni terorizam u potpunosti vidljiv u Ukrajini", napisao je on u tekstu za Vašington Post, objavljenom prošle nedjelje.

Trenutno je nejasno da li su Vagnerovi borci ušli u zemlju, ali njihov Telegram kanal Grey zone objavio je u ponedjeljak da je oko 1.500 boraca nedavno poslato u Afriku.

Nije precizirano gdje su na kontinentu navodno raspoređeni, piše BBC.

Prvi čovjek Vagnera Jevgenij Prigožin objavio je na telegramu da da ih huntra pozove.

"Uvijek smo na strani dobra, na strani pravde i na strani onih koji se bore za svoj suverenitet i za prava svog naroda", rekao je Prigožin, koji je prije samo nekoliko nedjelja vodio pobunu protiv Kremlja u Rusiji.

Pristalice puča u Nigeru su proteklih dana na ulicama klicale Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Niger, jedna od najsiromašnijih država na svijetu, uglavnom se oslanja na stranu pomoć koja bi mogla biti prekinuta ukoliko Bazum ne bude vraćen na vlast, upozorio je zvanični Pariz.

Mohamed Bazum (63) se nalazi u kućnom pritvoru od 26. jula, zajedno sa svojom porodicom, u zvaničnoj rezidenciji u Niameju.

On je pobijedio na izborima 2021. godine, što je bio prvi transfer vlasti od jedne civilne vlade drugoj u istoriji te zemlje.

Nigerija je već Nigeru prekinula snabdijevanje strujom, zbog čega su se pojačali strahovi o pogoršanju humanitarne situacije, dok je hunta zatvorila granice, čime se dodatno zakomplikovala situacija oko isporuke hrane.

Viši zvaničnici iz Nigerije su tražili od predsjednika Bole Tinubua da razmotri vojnu intervenciju.


Portal Analitika