Više od godinu je prošlo od održavanja konstitutivne sjednice 27. saziva Skupštine, a u tom periodu crnogorski parlament usvojio je svega 30 zakona, njihovih izmjena i/ili dopuna, dok je broj onih koji su u proceduri duplo veći – 63. Taj period obilježili su bojkoti, nestabilnosti i sukobi unutar same parlamentarne većine.
Sagovornice Pobjede, potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, poslanice Draginja Vuksanović-Stanković i Božena Jelušić saglasne su u jednom – takvim stanjem ne možemo biti zadovoljni, a moglo se mnogo više uraditi.
Nije rađeno u interesu građana
Vuksanović-Stanković smatra da aktuelna većina nije uradila apsolutno ništa u interesu Crne Gore i njenih građana, a da je, sa druge strane, aktivno ispunjavala crkvenu agendu i dodatno podijelila stanovništvo.
O svemu tome svjedoči, kaže ona, i Izvještaj Evropske komisije koji je katastrofalan i nikad gori.
– Crna Gora ne samo da je usporila, već je i zaustavljena u procesu evropskih integracija. Nevjerovatno je koliko je neprofesionalnosti, nesposobnosti i bezobrazluka u Vladi od strane apostola, navodnih eksperata. Ali kakav premijer – takva i Vlada – ocijenila je Vuksanović-Stanković.
Draginja Vuksanović Stanković
Sva obećanja o napretku, povećanju plata, penzija, životnog standarda i ukupnog boljeg ekonomskog i socijalnog života građana, istakla je ona, ostala su samo na riječima, a, ocjenila je, trebalo je i moglo se uraditi mnogo više.
- Od toga na djelu nema ništa. Ali je zato sluganstvo prema zvaničnom Beogradu prioritet u agendi, uz ispunjavanje zahtjeva prema Crkvi Srbije – kategorična je Vuksanović-Stanković.
Na sceni je, dodala je, potpuna blokada parlamenta, dezavuisanje njegove kontrolne uloge, bježanje ministara i premijera sa sjednica saslušanja, kao i nedolazak na sjednice odbora na kojima se raspravljaju ključni zakoni, pa čak i oni koje predloži Vlada.
- Sistem koji uopšte ne funkcioniše i koji je neodrživ. Rješenje su vanredni parlamentarni izbori, vlast koja će reformskim i građanskim snagama vratiti Crnu Goru na prave temeljne vrijednosti i uvesti je u Evropsku uniju – poručila je poslanica SDP-a.
Loš učinak
I poslanica Ure Božena Jelušić smatra da ne možemo biti zadovoljni učinkom Skupštine, ali i dodaje da se to moglo predvidjeti budući da je napad na Vladu „počeo nekih četrdesetak minuta po njenom izglasavanju“ i to od parlamentarne većine.
- Tako su počele da se izjalove nade da će se odmah pristupiti kvalitativnoj evaluaciji i osnaživanju prvo sudske grane vlasti. Da će odmah početi izrada zakona o ispitivanju porijekla imovine, da će se pristupiti reformi izbornog zakonodavstva, da će se provjeriti i izmijeniti zakonska rješenja donesena u vremenu kada je Skupština bila „protočni bojler“ izvršne grane vlasti – navela je Jelušić.
Očekivala se, kazala je, i značajno veća transparentnost i učešće zainteresovane javnosti i međunarodnih autoriteta pri donošenju važnih zakonskih rješenja.
- Umjesto toga, pokazalo se da niko nije ni pomislio da požuri sa ukidanjem brojnih poluga koje su bivšem režimu obezbjeđivale nesmetano preuzimanje državnih resursa i svojevrsnu „kupovinu“ njenih građana – kategorična je Jelušić.
Božena Jelušić (Foto: Mara Babović)
Odgovornost za takvo stanje, istakla je, nose svi, i ako, kazala je, lično ne vidi kao jednaku krivicu Građanskog pokreta Ura.
- Izostala je istinska državotvorna odgovornost i posvećenost, nije bilo spremnosti da se izdignemo iznad sitnopartijskih interesa, odnosno da se otvorenije i bezuslovno suočimo sa onim što na polju unutrašnjih politika nijesmo uradili za dobro države i njenih građana. Namjerno koristim zamjenicu „mi“, a pretpostavljam da ćemo se svi lako prepoznati – poručila je poslanica Ure.
Nada se, kaže, da ih je sada dobrano osvijestio izvještaj Evropske komisije o (ne)napretku, a smatra da je prioritet kojem bi parlamentarci hitno trebalo da pristupe osposobljavanje i stavljanje u funkciju cjelokupne sudske grane vlasti, počev od kompletiranja Tužilačkog savjeta.
- Odmah potom o ispitivanju porijekla imovine, kao i reforma izbornog zakonodavstva. Kome je god stalo do Crne Gore i njene budućnosti, to bi mu moralo biti na prvom mjestu, a ne zauzimanje „fotelja“ i briga o partijskim interesima na nekim budućim izborima – ocijenila je Jelušić.
„Greška u temeljima“
Osim tih zakona, potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak smatra da bi se prioritetno trebalo pristupiti usvajanju zakona o lustraciji, o Skupštini, zatim o Vladi, te setu izmjena socio-ekonomskih zakona, izmjenama Krivičnog zakonika.
- Posebno je važno otvaranje dijaloga za postizanje konsenzusa o imenovanju u tužilaštvu, Sudskom savjetu i Ustavnom sudu kako bi deblokirali te institucije, jer je narod željan pravde – istakla je Bošnjak.
Ocijenila je da je mnogo zakona koje građani iščekuju i od kojih bi trebalo da vide mjerljive benefite u proceduri, te da urađenim ne možemo biti zadovoljni, bez obzira na to, kako kaže, što su usvojeni neki važni zakoni.
Branka Bošnjak
- Nažalost, ova Vlada ima konstrukcionu grešku u svojim temeljima, jer ne odražava volju građana iskazanu na izborima, što doprinosi političkoj nestabilnosti – kazala je Bošnjak.
Ona smatra i da poseban problem predstavlja nedostatak komunikacije Vlade sa parlamentarnom većinom u procesu pripreme zakona.
- Taj, usudiću se reći, ignorantski stav prema parlamentarnoj većini, a s druge strane očekivanje da oni slijepo glasaju te prijedloge kod ove parlamentarne većine ne prolazi, jer mi odbijamo biti tzv. taster poslanici – naglasila je ona.
Dodala je i da problem stvara i heterogenost vladajuće većine koja, kazala je, nerijetko ima neusaglašene stavove oko nekih pitanja što se reflektuje na dinamiku rada Skupštine.
Odgovornost za slab učinak, smatra ona, nose oni koji su insistirali na neodrživom eksperimentalnom projektu tzv. ekspertske Vlade koji, istakla je, ne poznaje demokratska praksa nigdje u svijetu.
- A krivi smo i mi što smo to dopustili, ili što smo popustili pod pritiskom javnosti da se nakon istorijske dugo iščekivane promjene vlasti nakon 30 godina formira bilo kakva vlada, iako smo svjesni bili da oni za svoj rad ne odgovaraju građanima, jer osim predsjednika i potpredsjednika Vlade niko nije bio u ponudi biračkom tijelu – kategorična je Bošnjak.
Zbog takve greške, dodala je, izostale su reforme i jasan otklon prema poraženom režimu i zato sada imamo „slabu Vladu koja nema čvrsto uporište u parlamentarnoj većini.
- To je i premijer konačno shvatio i pokazao spremnost da dođe do jačanja Vlade kroz njenu rekonstrukciju. Nažalost, najmanji politički subjekt, koji je jedini dobio fotelju u Vladi, odbija da uvaži volju većine i premijera i sad na sceni imamo klasično političko mešetarenje i stavljanje partijskog interesa ispred opšteg – ocijenila je Bošnjak.
Neizvjesno je kada će i kakvo rješenje dogovoriti parlamentarna većina, ali, dok se to ne dogodi, parlament ostaje u blokadi, a njegov rad i usvajanje zakona značajnih za građane je na čekanju.
Neizvjesno usvajanje budžeta na vrijeme
Budžet za ovu godinu crnogorski zakonodavni dom usvojio je tek u martu, a kako se približava rok za usvajanje budžeta za 2022. godinu postavlja se pitanje hoće li ga „čekati ista sudbina“.
Jelušić navodi da ne može predvidjeti usvajanje zakona o budžetu u planirano vrijeme.
- Jedva smo usvojili i prethodni, a ove godine se očekuje da on bude u još većoj mjeri programski, pa još i rodno odgovoran. Kako će se sve to izvesti – nije mi jasno, budući da je od najbrojnijeg konstituenta u vlasti najavljeno rušenje Vlade u septembru, ukoliko ne bude popisa – istakla je Jelušić.
Bošnjak, sa druge strane, smatra da se oko budžeta mogu lako dogovoriti ako se svi uozbilje.
- Ako uvažimo osnovne demokratske postulate i pravila koja važe u svim demokratskim državama, stavimo javni interes ispred ličnog i partijskog i okupimo se oko zajedničkog cilja, a to je evropska i prosperitetna Crna Gora, onda ćemo se lako dogovoriti oko budžeta. U suprotnom, nastaviće se ovo ,,mrcvarenje“ i svi ćemo biti gubitnici, jer će nas narod kazniti – naglasila je Bošnjak
