Od 29 kandidata za direktore 13 obrazovnih ustanova gotovo polovina nije stigla do usmenog dijela ispita, a da bi stigli do usmenog dijela ispita trebali su da ostvare 70 odsto bodova na pismenom dijelu. Bivša direktorka podgoričke Gimnazije i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Zoja Bojanić-Lalović je kazala da je najvažniji momenat u radu jedne obrazovne ustanove izbor adekvatnog rukovodioca jer, kako je istakla, od njegovih vještina, vizije, sposobnosti zavisi kako će raditi ista.
“Najbolje su vaspitne ustanove one koje i podučavaju i uče, nastavnici koji istovremeno i podučavaju i uče su najbolji nastavnici, rukovodioci koji istovremeno podučavaju i sami uče su najbolji rukovodioci, i sami učenici su u istom procesu. To je jedan vrlo kompleksan zadatak i traži zaista nekog ko ovaj posao voli da radi i ko ga doživljava kao važan za sve promjene koje trebaju u jednoj obrazovnoj ustanovi da se dešavaju. Ovaj podatak (o uspješnosti na konkursu) upravo govori o tome da negdje nešto nije postavljeno kako treba, prije bih tako rekla. Jer, ako imate prijavljene na konkursu kandidate sa određenim iskustvom u nastavi, koji se od njih traži, onda očekuje da su oni sa određenom željom, vizijom pristupili testiranju, odnosno prijavili se na javni konkurs. Ili, sa druge strane, na šta smo upozoravali na plenumu i na Odboru kadaje ovaj zakon došao na dnevni red, da prosto taj izbor nije postavljen na pravi način”, rekla je Bojanić-Lalović u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kaže kako javni poziv nosi razne kriterijume kao što je određeno iskustvo u nastavi a nakon toga se, dodaje on, formira komisija koja se sastoji, po riječima Ministarstva prosvjete, od eksperata iz obrazovanja.
“Ono što je diskutabilno na samom početku jeste ko određuje ko su ti eksperti, koji su to kriterijumi kojima vi nekoga imenujete za eksperta. Čak postoji potreba da onaj ko se prijavi da bude član komisije mora da ima od tri do pet godina iskustva u rukovođenju. Ja ću vas podsjetiti da je 2020. godine smijenjeno 247 direktora, da li to sad znači da se i ovi direktori koji su smijenjeni, kao direktori koji krše zakon, koji zloupotrebljavaju službeni položaj, da li se oni mogu prijaviti, ili ste ovim samo ograničili da budu samo oni koji su 2020. izabrani. Među izabranima tada je bilo i onih koji nijesu ispunjavali uslove, između ostalog ni po godinama radnog staža”, istakla je Bojanić-Lalović.
Na sajtu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, podsjeća ona, objavljeno je šta je neophodno za postizanje određenih bodova. Smatra da je izbor direktora situacija koja pod pomenutim uslovima nosi određenu sumnju da će u tom procesu biti politikanstva.
“To takođe traži određene odgovore koliko su uključeni u kreiranje ovih kriterijuma oni koji su radili na standardima za nastavnike i direktore, Zavod za školstvo i institucije sistema su radile na standardima za nastavnike i za direktore u skladu sa evropskim standardima, e da li su ti standardi usklađeni, to je sad pitanje. I u konačnom da li su uključene institucije sistema koje rade na obukama direktora. U našem sistemu imate osmišljen dobar program za obuku direktora. On je dobar, nijesam rekla najbolji, on traži da bude inoviran, i mislim da je pažnju trebalo stremiti ka tome, osnažiti one nastavnike koji žele da budu rukovodioci, koji osjećaju da imaju jasnu viziju o tome kako treba da izgleda jedna kvalitetna obrazovno vaspitna ustanova, i da samim tim dogradi svoja znanja u ovom pravcu”, zaključila je Bojanić-Lalović.
