Mediji su izvještavali o slabim rezultatima učenika na državnom takmičenju u znanju, Ispitni centar je izdao demanti, tvrdeći da broj bodova nije pravo mjerilo znanja.
Ispratila je rezultate državnog takmičenja, kaže Bojanić-Lalović, kao i reakciju direktora Ispitnog centra i naglašava da je riječ o preliminarnim rezultatima, ta da treba sačekati konačne rezultate.
- I ovi rezultati mogu biti pokazatelj, ne u potpunosti, stanja u obrazovnom sistemu, ali negdje mogu biti mjera kakav je odnos prema ovoj vrsti takmičenja među učenicima. Državna i međunarodna takmičenja naše učenike suočavaju sa onom mjerom koja ih izdvaja iz učionica i izvodi na teren gdje znanje moraju pokazati. Vidjeli smo da je Pisa testiranje pokazalo loše stanje u našem obrazovnom sistemu. Takvo stanje vidimo sada i kroz ove preliminarne rezultate. To nam govori da treba krenuti u reviziju nastavnih planova i programa, treba se pozabaviti dobrom strategijom kada je riječ o darovitim učenicima. Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija bi trebalo kako kroz zakonske okvire, tako i kroz drugi vid podrške darovitim učenicima da obezbjedi jedan poseban prostor za unapređenje, jer takmiče se, prije svega, oni koji imaju talenta iz određenih oblasti. Treba raditi i na poboljšanju kvaliteta studijskih programa za nastavnike. Ne smijemo zanemariti ni čitalačku pismenost i kulturu, jer Pisa testiranje je pokazalo da naši učenici na pravi način ne čitaju zadatke, što može biti izazovno i u slučaju državnih takmičenja. Škola se mora učiniti jednim podsticajnim ambijentom za rad i za učenje, mi smo govorili o školi kao o bezbjednom ambijentu, ali škola mora biti i podsticajni ambijent - rekla je Bojanić-Lalović.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mora osmisliti dobru strategiju za kadrove, kaže Bojanić-Lalović, koji su deficitarni, a to su kadrovi iz predmeta gdje učenici imaju slabije rezultate - biologija, fizika i hemija.
Strategija o reformi obrazovanja je urađena, podsjeća Bojanić-Lalović, i u njoj postoje određeni pomaci, ali zabrinjava što ne postoji jasna komisija koja će pratiti implementaciju svih tih stavova iz Strategije.
- Strategija kao strategija ne znači ništa, ukoliko se na kvalitetan način i ne prati ono što se realizuje u odnosu na isplanirano. Čini mi se da će strategija ostati samo dobra ideja, zamisao, ukoliko mi ne obezbijedimo taj kvalitetan prostor za djelovanje, tačnije, ukoliko naše obrazovno-vaspitne ustanove, i oni koji čine život ovih ustanova, ne budu na kvalitetan način motivisani. Motivacije su različite. Ali, motivaciju ne smijemo zanemariti ni kada je riječ o učenicima, o tome da mi svojim radom moramo kod učenika buditi interesovanje da oni budu bolji, da stiču znanja, a samim tim će njihovi rezultati i na državnim takmičenjima, i na međunarodnim takmičenjima biti bolji - istakla je Bojanić-Lalović.
Rezultati državnog takmičenja su posljedica, smatra ona, vertikalne prohodnosti, jer u osnovnoj školi učenici nemaju dovoljan broj časova iz biologije, hemije i fizike.
- Važne pozicije u našem društvu pokrivaju ljudi čije su diplome upitne. Imamo među nastavnicima, ljekarima, među zanimanjima koja su bila uvijek najuglednija u našem društvu, i one čije su diplome takođe stavljene pod lupu. To su loše poruke za mlade ljude i to je odnos prema obrazovanju koji zabrinjava -zaključilaje Bojanić-Lalović.