Pojašnjava da imamo blagi pad broja zaraženih, te da su iz tog razloga mjere blaže u odnosu na prethodne. Ministarka pojašnjava i da otvaranje granica ne nosi rizik od skoka broja zaraženih jer ni u prethodnom periodu on nije zavisio od broja stranaca ili naših državljana koji su dolazili u Crnu Goru,već od unutrašnje transmisije bolesti.
Da li smatrate da će nove mjere koje su donijete juče uticati na poboljšanje epidemiološke situacije budući da su ipak liberalnije od prethodnih a da svakodnevno imamo skoro 500 zaraženih sto nije mala brojka?
JELENA BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Kako smo na osnovu epidemiološlog presjeka zaključili da je broj popunjenosti bolničkih postelja 57 odsto a da je prije novogodišnjih raznika iznosio 67 odsto, sa druge strane imamo epidemiološku krivulju sa laganom dentencijom pada što znači da smo svjesni da je broj zaraženih i dalje visok ali je bolest pod kontrolom, opredijelili smo se na korigovanje mjera u odnosu ne precizne indikatore.
Očekivalo se u predpraznično vrijeme da će u ovom period doći do porasta obolijevanja, da ćemo na dnevnom nivou imati 600 ili 700 zaraženih i upravo zbog tog razloga mjere su bile onako definisane i evidentno je da smo zahvaljujući tim mjerama i poštovanju mjera od strane građana Crne Gore bili u mogućnosti da sada imamo tendenciju lakog pada epidemiološke krivulje i bolju popunjenost bolničkih kapaciteta, što je omogućilo prilagođavanje mjera novonastaloj epidemiološkoj situaciji.
Ulazak u CG omogucen je bez testa na koronavirus. Postoji li bojazan da će upravo zbog ove mjere doći do skoka broja zaraženih jer ne postoji mogućnost kontrole da li je osoba koja ulazi u zemlju zaražena ili ne?
JELENA BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Ono što je suština da broj zaraženih u Crnoj Gori u prethodnom periodu nije zavisio od stranaca ili naših državljana koji su dolazili u Crnu Goru već od unutrašnje transmisije bolesti, koju je sada važno staviti pod kontrolu jer je jasno koliko je broj zaraženih stanovnika u odnosu na 100. 000 stanovnika.
Mi smo upoređujći sve parametre o transmiji kod nas i u regionu i došli do preciznih podataka da zemlje EU koje nemaju ograničenje državljana iz jedne u drugu zemlju, da se u njima nije detektovao veći broj zaražavanja u odnosu na kretanje stanovništva. Isto se odnosilo i na naše susjede, kada je riječ o Hrvatskoj, Albaniji. Posmatrajući podatke od 16.marta na dalje imamo jasno definisane podatke da broj zaraženih nije bio u direktnoj korelaciji sa otvorenim granicama.
Ostaje na snazi mjera po kojoj ugostiteljski objekti rade od 7 do 20 sati. No, zabranjeno je neposredno izvođenje muzike. Da li smatrate da je ovo svojevrsan udar na ugostitelje koji su se i ranije žalili da je njihova egzistencija dovedena u pitanje?
JELENA BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Imajući intezivne sastanke sa Službom inspekcijskih poslova kao i Komunalnom policijom, svakodnevno su imali prijave da određeni broj ugostiteljskih objekata nije poštovao mjere, najviše su kršene upravo u ovom smislu tzv. dnevnih žurki, muzike uživo, organizanja proslava isl. Shvativš i da je to model koji je veoma teško kontrolisti od strane službi inspekcijskih poslova jer ako imate u nekom objektu muziku uživo i veliki broj gostiju onda je teško iskontrolisati njihovu adekvatnu distancu, nošenje maski.
Nažalost jedan određeni broj ugostiteljskih objekata nije poštovao ove mjere u prethodnom periodu. Kako smo imali podatke daje transmisija lokalna suština povećanja broja zaraženih odlučili smo se da u ovom periodu probamo da smanjimo transmisiju na jedan od načina koji će onemogućiti takve masovne skupove.
Što se tiče vremena rada ugostiteljskih objekata on je ostao isti, ako budemo imali dobar trend kretanja epidemiološke krivulje razmotrićemoovu prethodnu mjeru koja se odnosi na muziku, kao i dužinu trajanja rada ovih objekata u smislu eventualnog produženja radnog vremena.
Da li smatrate da postoji veća mogućnostzaraze upravo zbog ograničenog radnog vremena trgovinskih lanaca i ugostiteljskih objekata i veće koncentracije građana u njima?
JELENA BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Naravno da je uvjek bolje kada je duži period za rad ovih objekata, međutim nijesmo imali od strane kontrolora, koji su zaduženi za kontrolu gužvi i eventualno nepoštovanje mjera, nijesmo imali prijave da je nemoguće obezbijediti nepoštovane distance i adekvatno poštovanje mjera u veremenskom periodu od 7 do 20 časova.
Najavili ste da mozemo očekivati vakcinaciju protiv koronavirusa krajem januara odnosno početkom februara najkasnije. Da li postoji određena strategija vakcinacije i koje grupe će biti prioritetne?
JELENA BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Postoji jasno definisan nacionalni plan za vakcinaciju koji je završen i koji će 14. januara biti kandidovan na Vladi.Plan je radio tim stručnjaka epidemiologa IJZ u saradnji sa komisijom NITAGA.......plan je jasno definisan, po njemu će se znati prioritetne grupe za vakcinaciju, gdje će se se vršiti vakcinacija, kojim redosledom i sve ostalo što u operativnom dijelu tog plana treba i mora da bude jasno definisano i da postoji.
Da li je izvjesno da će drugo polugodiste početi 18 januara i koji modeli učenja su u opticaju?
JELENA BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Škola će početi 18. januara kao i što je planirano. Na zahtjev sindikata prosvjete nastava će prve nedjelje ići online. Naša tedencija je da se đaci što prije vrate u škole i da se online nastava svede na neki minimum, obzirom da je mjerama definisano da djeca moraju nositi maske da čas mora trajati 30 minuta i da se mora poštovati pravilo distance u školama.
