Bolonjski sistem studiranja u Crnoj Gori je uspostavljen 2003. godine, Zakonom o visokom obrazovanju. Više od dvije decenije kasnije, vrijeme je da se ispita tržište rada, ali i poslodavci, mediji, nevladin sektor, te da se i na taj način ispita uspješnost ovog sistema.
To je gostujući u jutarnjem programu E televizije kazala Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje.
“Šta je to što smo mi iz dvanaestogodišnjeg modela sprovođenja programa Stručnog osposobljavanja u odnosu na diplomirane bolonjce zaključili? Koja su naša iskustva i možemo li mi dati opšti osvrt, da li je zapravo važno da neka druga institucija to uradi... To su sve pitanja na koja nemamo odgovore. Recimo, Savjet za visoko obrazovanje je tijelo koje je jako dugo pasivno, čak ne znam ni da li je u skorije vrijeme konstituisano i ima li neke rezultate svoga rada”, objašnjava Kaluđerović.
Sagovornica E televizije kaže da je u Centru za građansko obrazovanje bilo različitih iskustava, te da je prošao značajan broj visokoškolaca po bolonjskom procesu obrazovanja.
“Zavod za zapošljavanje bi trebao kroz nekakav kontakt sa poslodavcima da oslušnemo šta su oni zaključili, koje su te kompentencije i vještine i kakvo je to znanje koje su nama studenti sa završenim prvim nivoom studija, osnovnim studijama dali i pokazali. Šta su naša konačna iskustva”, smatra Kaluđerović.
Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Andrej Vukčević kaže da je izvjesno šta se novim zakonom želim regulisati.
“U pitanju je model studia 3+2+3 koji se proteklih godina pokazao kao vrlo neadekvatan, nepravedan i neodgovarajući za Crnu Goru, naše društvo i državu. Imajući u vidu da su bechelorstudije iako inicijalno kada su bile uvedene trebale da dobiju na određenom značaju koje nisu imale prije, ipak se do danas to nije desilo”,kaže Vukčević.
Upravo zato mladi visokoškolci nailaze na probleme i prepreke prilikom stupanja na tržište rada.
“Tih 180 kredita koje vi dobijate sa bachelor diplomom ipak su nedovoljni za najveći broj poslova koji se traže na tržištu rada. To vas sa druge strane tjera da upišete i dvogodišnje master studije sto podarzumijeva i pored 3 semestra ispita joši odbranu master rada za koji je potrebna detaljna priprema koji treba da budeželja studenta da napreduje, a ne obaveza. Sve zaonteresovane strane prepoznale su ovo kao problem i to je znak da se nešto mora preduzeti. Za sada suprotnih predloga u odnosu na one koje smo većustanovili-nema”,objašnjava Vukčević.
Ostavljen je, kaže, rok do 27. maja da svi studenti pošalju svoje predloge i viđenje situacija.
“To se uvijek ispostavilo kao dobra praksa i predlog koji pođe od studentskog parlamenta UCG predstavlja plod zajedničkog rada između krovnog predstavničkog studentskog tijela i studenata UCG”,zaključio je sagovornik E televizije.
