Prije petnaest godina, više od osam hiljada gradjana Srebrenice odvedeno je u nepovrat, pred očima čitave medjunarodne javnosti i uz saučestvovanje dijela njihovih mirovnih snaga. Bio je to završni čin genocida koji je planski i sistematično sprovođen nad Bošnjacima u kome je ubijeno na hiljade pripadnika ovog naroda, porušeno na stotine džamija i drugih sakralnih objekata, paljeni kulturno-istorijski objekti, zatirano duhovno i materijalno nasljedje.
Na žalost ni do danas , svi oni koji su organizovali i sprovodili genocid, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, nijesu izvedeni pred lice pravde i kažnjeni za ovaj i ostale zločine.
Zločinci imaju imena i trebaju odgovarati, jer narodi ne mogu biti zločinački i ne mogu svi snositi krivicu onih pojedinaca koji su planirali i sprovodili zločine.
Skupština Crne Gore je, prošle godine, usvajanjem Rezolucije Evropskog parlamenta o osudi genocida u Srebrenci, prva u regionu, napravila krupan iskorak, u pravcu suočavanja sa tragicnim dogadjajima iz naše bliske prošlosti. Ovogodišnje obilježavanje genocida, takodje u Skupstini Crne Gore, kao i prisustvo crnogorskih zvanicnika na dženazi u Potocarima, jos jedna je poruka da Crna Gora slijedi evropsku praksu podsjećanja na genocid u Srebrenici.
Medjutim, BS smatra da, na žalost, jos uvijek u samoj Crnoj Gori nije dovoljno uradjeno na institucionalnom suočavanju sa prošlošću i kažnjavanju počinilaca, nalogodavaca i inspiratora zlodjela koji su se desili na njenoj teritoriji ili nad njenim građanima..
Deportacije bošnjačkih izbjeglica, etničko čišćenje pljevaljske Bukovice, otmica u Štrpcima, napadi na vjerske objekte , takođe su dio ukupnog ambijenta zločina koji je 90-ih godina desavao na ovim prosotrima, a koji jos uvijek nijesu do kraja sudski procesuirani i čiji počinitelji i nalogodavci jos uvijek nijesu adekvatno kaznjeni.Smatramo da zbog povjerenja medju građanima, zbog izgradnje harmoničnog multietničkog društva i njegovanja demokratskih vrijednosti, institucije države Cne Gore, treba da više urade u ovom pravcu.
