U velikom intervjuu za britanski The Guardian, Borelj je govorio o tome koliko je Evropska unija doživjela promjena ratom i objasnio gdje se ovaj politički blok uklapa u novom svjetskom poretku.
"Živimo u krugu nestabilnosti. Od Gibraltara do Kavkaza i to se događalo i prije ukrajinskog rata i nastaviće se i nakon ukrajinskog rata. Migracije u Africi nisu uzrokovane ratom protiv Ukrajine. Osnovni uzroci migracija u Africi su nedostatak razvoja, ekonomski rast i loše upravljanje", rekao je Borelj.
On je rekao da su evropski napori da sarađuju sa nekim afričkim zemljama otežani zbog vojnih režima koji su na snazi u tim zemljama.
Upitan da li će Rusija pokušati da "potpali" vatru i kroz migracije, Borelj je zabrinuto odgovorio.
"Putin će pokušati sve. Putin smatra da su demokratije slabe, krhke, da se 'umaraju' i da je vrijeme na njegovoj strani. Smatra da ćemo se prije ili kasnije iscrpjeti. Ovo je politička bitka koliko i vojna. To se mora objasniti argumentima. Naravno, niko ne voli da izdvaja više novca za račune za struju. Vjerujem u demokratiju kao pedagošku vježbu i vjerujem da ljudi razumiju razloge", poručio je prvi čovjek EU diplomatije.
Naglasio je kako je EU još uvijek daleko od toga da ima odbrambeni kapacitet koji joj je potreban.
"Nisam Donald Tramp koji kaže da morate potrošiti 2 odsto BDP-a na odbranu, ali u našim rukama je da izgradimo zajedničku vanjsku i odbrambenu politiku", ističe Borelj.
Poručio je i kako su EU zvaničnici dugo razmatrali određene odluke koje se tiču Ukrajine.
"O nekim odlukama raspravljalo se dosta dugo. Moramo li obezbijediti tenkove? Ovo je bila duga diskusija i na kraju smo ipak obezbijedili tenkove. Tako je bilo i za protivvazdušne sisteme Patriot", mišljenja je Borrell.
Pored odluka koje se tiču EU, Borelj je ipak izrazio i određenu zabrinutost za dešavanja unutar EU, prvenstveno u kontekstu migracija.
"Nacionalizam u Evropi je u porastu. Međutim, migracije su veća podjela za Evropsku uniju. To bi mogla biti sila raspada. Uprkos postavljanju zajedničke vanjske granice, do sada nismo bili u mogućnosti da se dogovorimo o zajedničkoj migracionoj politici. Postoje neke članice EU koje razmišljaju japanskim stilom. Ne želimo da se miješamo. Ne želimo migrante. Ne želimo da prihvatamo ljude izvana", rekao je Borelj.
Na kraju, Borelj je izjavio kako Evropa mora prihvatiti nove geopolitičke realnosti.
"Za Evropu ovo predstavlja veliki dugoročni izazov. Evropljani moraju biti spremni da budu dio novog svijeta u kojem će biti manji dio populacije i to srazmjerno veličini svjetske ekonomije. To znači da moramo tražiti politički uticaj, tehnološke kapacitete i jedinstvo. Jedinstvo je ključna riječ. Evropljani moraju biti ujedinjeni", zaključio je Borelj.
