"Jula 1995, napisano je jedno od najmračnijih poglavlja savremene evropske istorije. Više od 8.300 dječaka i muškaraca sistematski je ubijeno i pokopano u masovne grobnice u brdima oko Srebrenice. Danas, 29 godina kasnije, 14 tih žrtava, koje su tek nedavno identifikovane, biće ukopano na Spomen-obilježju i mezarju Srebrenica-Potočari. Za njihove porodice i voljene, dug i bolan period neizvjesnosti konačno se završava", naveo je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj.
Srebrenica, poručuje Borelj, ostaje dubok ožiljak u istoriji Evrope.
"Neuspjeh da se spriječi ovaj genocid je teret koji nastavljamo da nosimo. I Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde nedvosmisleno su ovaj zločin definisali kao genocid. Zakleli smo se da nikada ne zaboravimo – ni žrtve, ni neizmjernu bol njihovih porodica i najmilijih. Sjećanje na njih čini da svaki dan radimo kako bismo osigurali da se istorija ne ponovi, u ovom svijetu u kom mir djeluje sve krhkiji", ističe Borelj.
Određivanjem 11. jula kao "Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995", Generalna skupština Ujedinjenih nacija je, dodaje Borelj, prepoznala da značaj ove tragedije nadilazi evropski prostor.
"Ipak, zabrinjavajuća tendencija negiranja i dalje je prisutna u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu. Svako negiranje ovog genocida duboko vrijeđa pravdu i prepreka je pomirenju. Stav EU je jasan: u društvima koja cijene istinu i pravdu, ne može biti mjesta negiranju genocida, istorijskom revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca", poručuje Borelj.
Pomirenje je, ističe, odgovornost sviju.
"Ono nije apstraktan cilj; mora biti konstantna praksa koja prožima politiku, obrazovanje i svaki kutak svakodnevice. Posebno je uloga političkih lidera u regionu da odbace retoriku podjela i aktivno promovišu pomirenje. Za to je potrebno uvažavanje istorijskih činjenica, odavanje počasti žrtvama i njegovanje kulture mira i saradnje", saopštio je Borelj.
Lideri država članica EU u martu su, podsjeća, odlučili da otvore pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Početak ovog puta ka članstvu u EU donosi, ističe, obnovljenu nadu u političku stabilnost, ekonomski rast i bolju budućnost za građane BiH. Ističe i opredijeljenost EU da podrži Bosnu i Hercegovinu u uspostavljanju funkcionalne demokratske države i društva u kojem prevladavaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo.
"Pokazali smo da je to moguće: EU je i zamišljena kako bi donijela mir i pomirenje na evropskom kontinentu, dugo podijeljenom krvavim bratoubilačkim ratovima. Ovo ne bi bilo moguće bez prihvatanja utvrđenih istorijskih činjenica i posvećenosti izgradnji institucija koje mogu osigurati trajan mir", navodi Borelj.
Genocid u Srebrenici je, poručuje, bolan podsjetnik na ono što se može dogoditi kada političke elite šire i podstiču mržnju.
"Naša je zajednička dužnost da osiguramo da ovo sjećanje služi kao snažan podsjetnik na posljedice takve mržnje i netolerancije. Naša je zajednička dužnost da osiguramo da se ovakva zlodjela nikada više ne ponove. Evropska unija stoji uz Bosnu i Hercegovinu u toj težnji", zaključio je Borelj.
