Društvo

"Ako politička podrška izostane, rizikujemo da posljedice budu katastrofalne"

Borozan: Obrazovni sistem da bi funkcionisao i napredovao, zahtijeva kontinuiranu pažnju

Danas imamo političke subjekte koji su kreatori, između ostalog i obrazovnih politika, koji imaju jedan vrlo sužen vremenski horizont djelovanja, koji je najčešće do sljedećih izbora, tako da balans između oslanjanja na struku, na istraživanja, na iskustvo, bude zanemareno u odnosu na neke kratkoročne ciljeve, kazao je magistar neuropsihologije i doktor nauka behevioralne ekonomije Miloš Borozan u emisiji “Na kraju dana”.

Borozan: Obrazovni sistem da bi funkcionisao i napredovao, zahtijeva kontinuiranu pažnju Foto: TV E
Portal AnalitikaIzvor

„Ti kratkoročni ciljevi donose ovakve i onakve političke poene ili pobjede, a rezultati, ne samo na kratki rok, već i na dugi rok će biti katastrofalni. Obrazovni sistem, kao jedan kompleksan i, da kažemo, velik sistem, ima histeretičke efekte na dugi rok. Odnosno, ono što danas radite, posljedice i rezultate ne možete vidjeti sutra, ne možete vidjeti za tri mjeseca, već će te ih vidjeti za generaciju, dvije, tri“, kazao je Borozan.

Prema njegovom mišljenju postoji mnogo izazova u obrazovnom sistemu koji nisu prije postojali. 

„Uticaj vještačke inteligencije i sličnih tehnologija, raznim kretanjima na tržištima rada, sve bržem načinu života. Tako da, obrazovni sistem se nalazi sam po sebi u jedno vrlo specifičnom momentu gdje, ako politička podrška izostane, rizikujemo da posljedice, pogotovo na duži rok, budu katastrofalne“, jasan je Borozan.

Na pitanje novinara da li će se obrazovni sistem oporaviti nakon ispita eksterne mature prošle godine i da li je izgubljeno povjerenje građana Borozan smatra da je povjerenje izgubljeno i da će biti teško da se povrati. 

„Mislim da je to bila jedana vrlo ružna tačka u istoriji crnogorskog obrazovanja i sigurno da će put do oporavka povjerenja biti dug. Svakako duži nego što je trajao put do njegovog urušavanja“, kazao je gostujući na TVE. 

On smatra je glavna mana obrazovnog sistema ideja jednosmjernog transfera znanja, a ne ideja, da kažemo, co-konstrukcije, odnosno zajedničke konstrukcije znanja.

„To dovodi do toga da se učenicima i studentima znanja ispituju na vrlo pasivne načine. Poslije kad ta znanja treba da se primijene, tek se tada razumije da su ta znanja u stvari vrlo krhka i vrlo često učaurena. Ono što me uvijek iznenadi kad se vratim kod nas to je upravo ta pasivnost studenta i taj strah, taj stid ili šta god da se postavi pitanje, a to je negdje posljedica upravo takvog jednosmjernog odnosa“, zaključio je Borozan.

On je stava da osoba koja je dobila šansu da se obrazuje na fakultetu, ima jednu odgovornost, ne samo prema sebi i svom znanju, ima odgovornost prema svojoj porodici i prema svojoj naciji koja je uložila u vas, koja vam je dala šansu da se fakultetski obrazujete.

Portal Analitika