On je naglasio da je pomoć koju je Crna Gora dobila od Sjedinjenih Američkih Država od obnove nezavisnosti od velikog je značaja za našu zemlju, ističući da dodatni prostor za saradnju postoji na planu investiranja. Bošković je ukazao i na zabrinutost u regionu zbog separatističkih tonova koji se čuju iz Republike Srpske, ali i zbog divljanja velikosrpskog nacionalizma.
BI: Sjedinjene Američke Države su upravo najavile novu (i mnogo veću) ambasadu u Podgorici. Ambasadorka Rajzing Ranke obilježila je sa gradonačelnikom Podgorice Ivanom Vukovićem i državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Ljubomirom Mišurovićem početak gradnje. Kao ministar odbrane putovali ste više puta u SAD. Po Vašem mišljenju, na koji način američka vlada, civilno društvo i poslovna zajednica mogu da uključe u saradnju i druge crnogorske građane?
Bošković: Crna Gora je veoma zahvalna na pomoći koju je dobila od svog ključnog spoljnopolitičkog saveznika od obnove nezavisnosti. SAD su imale važnu ulogu u članstvu Crne Gore u NATO-u, a takođe su pružile značajnu pomoć u poboljšanju vladavine prava i civilnog sektora koju smo dobili u tom periodu. Da ne govorimo o pomoći koju smo dobili za modernizaciju naše vojske. Vjerujem da građani Crne Gore to prepoznaju i cijene.
Ono što smatram da i dalje nedostaje je veći priliv stranih direktnih investicija od američkih investitora koji bi otvorili nova radna mjesta, stimulisali ekonomiju, ali i postavili nove poslovne standarde u Crnoj Gori. Ipak, bez obzira na aktuelnu političku situaciju, koja je obeshrabrujuća, ali kojoj će uskoro doći kraj, vjerujem da će naša zemlja, napredovati u vladavini prava i pravnoj sigurnosti s jedne strane i poboljšati poslovno okruženje s druge strane, budući da predstavlja dobru poslovnu lokaciju koju će američki investitori uskoro da prepoznaju.
BI: Sjednica Generalne skupštine UN upravo je održana u Njujorku. Na marginama su se sastajali zvaničnici iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore. Kako gledate na godinu koja je pred Vama, kako ocjenjujete odnose sa Sarajevom i Prištinom?
Bošković: Crna Gora ima tradicionalno dobre odnose sa Bosnom i Hercegovinom, kao i sa Republikom Kosovo. Podsjetiću na to da je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova 2008. godine i da su ubrzo nakon toga uspostavljeni diplomatski odnosi. Zato se radujem nastavku takvih odnosa u budućnosti. Ipak, ne mogu a da ne izrazim zabrinutost zbog nekih nedavnih događaja.
Drago mi je što je posredovanjem gospodina Lajčaka sukob na granici na sjeveru Kosova de-eskalirao. Međutim, s vremena na vrijeme imamo priliku da iz BiH od gospodina Dodika čujemo određene separatističke tonove, a svako jednostrano proglašenje nezavisnosti izazvalo bi ozbiljnu nestabilnost u Bosni, a time i u regionu. Vjerujem da bi proaktivan pristup međunarodne zajednice, usmjeren protiv nacionalizma i velikih projekata, bio ljekovit za smirivanje tenzija u regionu, a za ove zemlje značio bi nastavak evropskog puta.
BI: Crnogorski BDP je u drugom kvartalu rastao 19% na godišnjem nivou. Ovo je bilo dobrodošlo iznenađenje nakon ekonomskih nevolja uzrokovanih pandemijom. Mnogo se pisalo o nestabilnoj prirodi koalicione vlade. Doduše, Vi ste u opoziciji, ali u kojoj mjeri je ekonomska sudbina Crne Gore vezana za vlast nasprem onoga kakva je uprkos njenom djelovanju?
Bošković: Ekonomska sudbina svake države je manje-više vezana za aktuelnu vlast. Nažalost, rekao bih da je u Crnoj Gori za vlast vezana u značajnoj mjeri. Ovo govorim prvenstveno zato što je aktuelna vlada u protekloj godini povukla brojne poteze koji će stvoriti dalekosežne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju.
Podsjetiću na to da je nacionalni avioprevoznik ugašen, da imamo 13.000 manje zaposlenih nego u istom periodu prošle godine, da najoptimističnije prognoze govore da ćemo od 2019. ostvariti najviše 60% prihoda od turizma, a ministar finansija otvoreno se hvali netransparentnošću i načinom na koji je tajno sklopio dva najvažnija ugovora.
Do dan-dana nijesu poznati uslovi zaduženja od 750 miliona eura s kraja prošle godine, a potpuno je nepoznato kako je odrađen hedžing kredita za auto-put. Takođe, „Aman“ je pokrenuo arbitražni postupak protiv Crne Gore i napušta posao u našoj zemlji. Toliko o vladinoj ekonomskoj politici.
BI: Nasilni protesti koji su prije mjesec održani na Cetinju privukli su međunarodne vijesti. Desetine ljudi su povrijeđene. U to vrijeme ste bili vrlo otvoreni u iznošenju stavova. Imajući u vidu prošli mjesec, koje pouke međunarodna zajednica može izvući iz protesta?
Bošković: Rekao bih da je glavna poruka međunarodnoj zajednici u stvari širi kontekst i da ti događaji moraju da predstavljaju posljednji poziv međunarodnoj zajednici da obuzda divljanje velikosrpskog nacionalizma dok ne bude prekasno. Dugo smo upozoravali na to da je „srpski svet“ projekat velikih sila, koji je bio otvoren sa najviših državnih adresa i promovisan u Srbiji. Treba li da se podsjećamo kako su svi slični projekti završili devedesetih?
Stoga, na sceni imamo istu politiku koja se tada vodila i koja neizbježno mora da se okonča tako što će biti poražena. Pravovremeni angažman međunarodne zajednice omogućio bi poraz nacionalizma velikih sila na miran način.
Ako, međutim, ne bude reakcije, ovaj projekat će, nažalost, biti poražen, kao i devedesetih, velikom tragedijom koja će se odraziti na čitav region, što će biti temeljni poraz Evrope i evropskih vrijednosti. Nažalost, Crkva Srbije je postala instrument velikosrpskog nacionalizma, kao jedini prekogranični entitet koji i dalje funkcioniše i postoji. Događaji na Cetinju su to i dokazali.
