Ministar pravde Bojan Božović je, na panelu “Kako do društva nenasilja?”, govoreći o tome šta je njegov resor uradio povodom borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, rekao da je Krivični zakonik pretrpio izmjene u cilju veće zaštite žrtava, da su uvedena nova krivična djela i pooštrene kazne.
“Imamo i novo krivično djelo – seksualno uznemiravanje. Očekujemo da kroz izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) konačno unutar našeg sistema imamo pojam žrtve, i da kroz procesni aspekt žrtva ima bolji položaj”, kazao je Božović.
On je rekao da femicid još ne postoji kao posebno krivično djelo, ali da postoji mogućnost da će biti uvedeno.
Božović je rekao da problem treba rješavati multiresorno.
“Ključna stvar je da u narednom periodu imamo ZKP koji će prepoznati žrtvu, da imamo status žrtve na način koji ce zadovoljiti minimum procesnih potreba, a da žrtve budu zaštićene od početka do kraja postupka i nakon toga”, rekao je Božović.
On je dodao da je potrebno na nivou svake institucije jačati kapacitete ili reorganizovati postojeće.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da policija djeluje respresivno, onda kad nastane posljedica.
“Ali strateški razvoj policije u narednom periodu podrazumijeva da će biti fokus na preventivnom, a ne represivnom”, kazao je Šaranović.
On je rekao da država i nijedna njena insitucija ne mogu da konsatatuju zadovoljstvo u sprečavanju uzroka i odgovora u saniranju posljedica.
“Nijesam zadovoljan odgovorom policije. Mi u Ministarstvu unutrašnjih poslova ne tretiramo sebe kao poseban entitet, nego kao neizostavan dio sistema koji ovaj problem mora da tretira u cjelini”, dodao je Šaranović.
On je kazao da policija ima problema sa kadrovskim deficitom i time što nema ljude koji se bave samo rodno zasnovanim nasiljem.
Šaranović je najavio da će izmjene Zakona o unutrašnjih poslovima obuhvatiti psihofizičke i provjere integriteta novih kadrova.
“Bitna je međuinstitucionalna saradnja da bismo imali onakav odgovor kojim bismo smo mogli da budemo zadovoljni. Moramo da radimo na jačanju svijesti. Rodno nasilje više nije tabu tema, zato imamo veću slobodu žrtava da prijave nasilje”, kazao je Šaranović.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da tužioci moraju da budu specijalizovani za rad i da i oni moraju proći provjeru integriteta.
“U tužilaštvu moraju biti ljudi sa visoko moralnim kvalitetima. Državno tužilaštvo je obavezno da uvijek procesuira bilo kakav vid nasilja, bilo unutar same institucije ili u društvu”, dodao je Marković.
On je kazao da bilo koja institucija ne može puno da uradi sama, već da moraju da sarađuju.
Govoreći o uputstvu tužiocima u postupanju u slučajevima rodnog i nasilja u porodici, Marković je rekao da ga je izdao jer smatra da mora da postoji sistemski odgovor.
“Uputstvo ima za cilj da uspostavi djelotvorno postupanje. Kratak je period, ne možemo govoriti o rezultatima”, naveo je Marković.
On je rekao da njegovo i prisustvo ministara na panelu šalje poruku da moraju sarađivati i da su upućeni jedni na druge.
“Imamo solidne mehanizme i zakonske norme koje nam daju mogućnost da kvalitetnije radimo”, zaključio je Marković.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, rekao je da je nezahvalno pričati o rodnom zasnovanom nasilju.
“Znamo da je u prethodnih sedam godina ubijeno sedam žena. Statistika je neumoljiva”, kazao je Gurić.
On je rekao da je Ministarstvo taj problem prepoznalo na vrijeme osnivajući Direkciju za zaštitu od rodno zasnovanog i nasilja u porodici.
Gutić je rekao da ta Direkcija prati implenetaciju Istanbulske konvencije.
“Potudićemo se i u narednom periodu da ulažemo dodatno u osnaživanje kadrovskih kapaciteta”, dodao je Gutić.
On je kazao da je Ministarstvo, uz pomoć UNDP-a, donijelo Naciolani plan za implementaciju Istanbulske konvencije.
Gutić je rekao da za finansiranje prihvatilišta, skloništa za žrtve porodičnog nasilja, izdvajaju sve veća sredstva.
“I nadam se da ćemo u dogledno vrijeme u potpunosti finansirati sve potrebe skloništa u Crnoj Gori. Napomenuo bih da ih je trenutno sedam, sa 78 smještajnih kapaciteta”, dodao je Gutić.
On je rekao da će Ministarstvo raditi na jaćanju svijesti žena, posebno na sjeveru i ruralnim područjima.
“Pozivam sve, ali i kažem da će Ministarstvo uvijek nastojati da sve resurse iskoristimo kako bismo postigli efekat, treba da ohrabrimo sve žrtve da prijave nasilje”, rekao je Gutić.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić, kazala je da podaci pokazuju da 17 odsto žena pretrpi neki vid seksualnog nasilja na radnom mjestu.
“Nasilje je nešto što se preliva iz privatnog života u poslovni. Žene ne mogu biti isto produktivne, odsutne su, nepogodne za timski rad”, rekla je Nišić.
Ona je navela da je bilo slučajeva kada su nasilnici karijerno napredovali.
“Potrebno je poslati poruku podrške i ženama i svim ostalima, da njihov zlostavljač ne može da napreduje u karijeri i da će dobiti podršku i od poslodavca”, kazala je Nišić.
Ona je rekla da je izmjenama Zakona o radu predviđen rad od kuće i pozvala na usvajanje tog akta.
Upitana da li smatra da će poslodavci prihvatiti rad od kuće, Nišić je rekla da vjeruje da su te ideje prihvatljive u praksi.
Ona je najavila da planiraju da organizuju edukaciju poslodavaca i sindikata povodom zabrane nasilja na radu i dodala da će u kraktom roku pokrenuti dijalog sa poslodavcima i sindikatima kako bi napravili uputstva kako da ohrabre žrtvu.
“Optimista sam da ćemo imati dobar odziv kada je ova tema u pitanju. Svjesni smo da se ovaj problem tiče svakog pojedinca i institucije”, kazala je Nišić.
