Brajović je kazala da su Vektra Boka i Fjord neki od loših primjera privatizacije.
- Ugovori o ovim, ali i nekim drugim privatizacijama, biće predmet preispitivanja od strane Vlade Crne Gore, a u cilju traženja najpovoljnijeg modela rješavanja nastale situacije – objasnila je ona.
Vlada je, kaže Brajović, donijela odluku o utvrđivanju prioritetnih turističkih lokaliteta.
- Odlukom će biti omogućeno da se za nepokretnosti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, a koje se nalaze u zoni prioritetnog turističkog lokaliteta jedinica lokalne samouprave, shodno Zakonu o porezu na nepokretnosti, utvrdi viša poreska stopa od propisanih. Vlada se odlučila na ovaj potez da bi sadašnje vlasnike turističkih objekata, koji ne ulažu dovoljno sredstava u podizanje kvaliteta objekata koji imaju jednu, dvije ili tri zvjezdice, a nalaze se na atraktivnim pozicijama, primorala da kvalitet i nivo usluge u objektima podignu na rang od 4 i 5 zvjezdica ili da objekte prodaju nekome ko će moći to da uradi – objasnila je ona.
Mnoge dosadašnje investicije u crnogorski turizam opravdane su, smatra Brajović i dodaje da država treba i više da ulaže u dalji turistički razvoj.
Neki od najznačajnijih investicionih projekata u Crnoj Gori su i Porto Montenegro, Luštica Bay, kasarna „Orjenski bataljon“ Kumbor-Herceg Novi, Turističko naselje-ostrvo Sveti Marko, Hotel Hilton Podgorica, golf kompleks u Tivtu.
„Optimisti smo vezano za nastavak aktivnosti na gradnji hotela Beyond Horizont (Plavi horizonti), kao i na rekonstrukciji bloka 25 grad-hotela Sveti Stefan i hotela Kraljičina plaža, koji su bili usporeni zbog niza problema i potrebe donošenja planske dokumentacije. Ovi kapaciteti će predstavljati značajan segment turističke ponude visoke kategorije u Crnoj Gori“, ocijenila je Brajović.
Planirane investicije vrijedne su, podsjetila je ona, oko 2,5 milijarde eura.
Bez preciznog odgovora ostalo je Pobjedino pitanje u kojem roku će zakupci, koncesionari ili vlasnici biti obavezani da finalizuju privatizacione aranžmane.
U odgovoru na pitanje koliku je štetu Crna Gora pretrpjela zbog kašnjenja sa realizacijom aranžmana, Brajović kaže da nije dobro što je usporena realizacija investicija hotelskih kapaciteta kategorije 4 i 5 zvjezdica, čija gradnja je jedan od prioriteta definisanih Strategijom o razvoju turizma u Crnoj Gori do 2020. godine.
Vlada, odnosno Ministarstvo posvetiće značajnu pažnju i rješavanju statusa radnika „Otranta“, „Onogošta“, „Lipke“ i drugih hotela koji imaju slične probleme kroz adekvatne socijalne programe – najavila je Brajović.
U taj posao se, smatra ona, pored države moraju uključiti i vlasnici objekata i svi koji su doveli do tog stanja.
- Uzimajući u obzir da ovo nije uvijek posao samo države i državnih institucija, tu se moraju uključiti, prije svega, vlasnici objekata i svi koji su doveli do tog stanja. Svi subjekti privatizacije, uključujući i radnike treba da daju svoj doprinos da se postojeće stanje prevaziđe“, objasnila je Brajović.
