Ona je agenciji MINA kazala da, sa aspekta struke, bojkot nije opcija.
„Bolje je da se popis u tom slučaju ne održi nego da ga građani bojkotuju“, ocijenila je Brajušković-Popović.
Kako je istakla, podaci koje popis pruža su najvažniji pojedinačni izvor podataka o stanovništvu, domaćinstvima i stanovima.
„Ako popis čekamo već 12 godina, bolje je da sačekamo još pola godine i dobijemo kompletne podatke, nego u ovom momentu parcijalne. Djelimični podaci nijesu reprezentativni, opet ćemo morati pristupiti procjenama, a procjene su procjene, nijesu relano stanje“, upozorila je Brajušković-Popović.
Upotrebljivost djelimičnih podataka popisa, kako je istakla, dovodi u pitanje i kvalitet kreiranja budućih politika, strategija i planova, što je zapravo osnovni smisao popisa.
„Postavlja se pitanje da li ćemo zbog upitne validnosti tih podataka morati u dogledno vrijeme i da ponovimo popis, jer ne znamo koji procenat građana bi ga mogao bojkotovati, pa cijeli proces može biti uzaludan“, navela je Brajušković-Popović.
Sve to, dodala je ona, neko mora da plati.
„A platiće građani Crne Gore i smatram da iz poštovanja prema njima taj novac ne bio smio biti protraćen na nešto što neće biti zaokružen proces“, dodala je Brajušković-Popović.
Ona smatra da se samo dijalogom između predstavnika vlasti i opozicije, Uprave za statistiku, nevladinih organizacija i stručnjaka iz oblasti demografije može doći do rešenja.
„Ako je svim političkim partijama zaista interes bolji životni standard i svjetlija budućnost svih građana, posebno naše omladine, a ne lični i partijski interes, onda će dogovoriti transparentno održavanje popisa u čije rezultate niko neće sumnjati“, rekla je Brajušković-Popović.
Ona je kazala da je u drugim državama popis redovno statističko istraživanje, dok je u Crnoj Gori to pitanje politizovano.
Brajušković-Popović je navela da je, iako prema zakonu o popisu javnu kampanju sprovodi Uprava za statistiku, do javnosti Crne Gore najveći dio poruka o popisu došao od političkih partija.
„Akcenat je stavljen na pitanja nacije, vjere i jezika, čime se skreće pažnja sa pravog smisla popisa, a sa druge strane doprinosi produbljivanju jaza među našim građanima“, istakla je Brajušković-Popović.
Ona je rekla da bi svakako bilo bolje da se popis sprovodi u stabilnoj društvenoj i političkoj atmosferi.
Na pitanje da li ovako pripljen popis ostavlja prostor za fingiranje rezultata, kako to upozoravaju iz opozicije, Brajušković-Popović je kazala da, ukoliko nema šta da se krije, ne vidi razlog zašto bi monitoring popisa bio problematičan.
„Činjenica da su zahtjevi opozicije odbijeni, ili nijesu ni razmatrani, ostavlja itekako prostor za sumnju kod jednog dijela crnogorske javnosti. Aktuelna dešavanja nas upućuju na zaključak da nemamo povjerenja ni u institucije, ni jedni u druge, što znači da smo kao društvo u ozbiljnom problemu“, rekla je Brajušković Popović.
Ona je kazala da se nada da je ovo poslednji popis koji se dočekuje u ovakvoj atmosferi.
„Nadam se da će Vlada, koja god bude u međuvremenu, učiniti sve da sledeći popis bude registarski, kao i da će se steći zakonski uslovi (prava manjina) da se pitanje nacionalnosti ne nađe u popisu“, rekla je Brajušković-Popović.
