Porodice žrtava, koje strahuju da će Brejvik iskoristiti saslušanje za promovisanje svojih političkih stavova, pozivaju da mu se uskrati pažnja koju traži.
Zbog bezbjednosnih razloga, opštinski sud u južnoj regiji Telemarku održaće ročište o Brejvikovom zahtjevu u teretani zatvora Skien, gdje Brejvik služi kaznu.
Brejvik, koji je ubio 77 ljudi, osuđen je na 21 godinu zatvora 2012. godine, pri čemu postoji mogućnost beskonačnog produženja kazne dok Brejvik predstavlja prijetnju društvu.
U to vrijeme, to je bila najveća moguća kazna u Norveškoj, iako je zakon u međuvremenu promijenjen kako bi se omogućilo izricanje dužih zatvorskih kazni.
Ekstremista je morao da odleži najmanje deset godina u zatvoru prije podnošenja zahtjeva za uslovno puštanje na slobodu.
Brejvik (42) je ubio osmoro ljudi u Oslu detonacijom kamiona punog eksploziva ispred vladinih kancelarija u Oslu 22. jula 2011. Potom je ustrelio 69 ljudi, većinom tinejdžera, na ljetnjem kampu omladine Laburističke stranke na ostrvu Utoji.
Riječ je o najsmrtonosnijem napadu u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata, a očekuje se da će sud odbiti njegov zahtjev.
"Kao i u svakoj drugoj državi sa vladavinom prava, osuđenik ima pravo da podnese zahtjev za uslovno puštanje na slobodu. Brejvik je odlučio da iskoristi to pravo", kazao je za AFP njegov advokat Ojstin Storvik.
Na sudu i u raznoj komunikaciji, uključujući sa AFP, Brejvik je u prošlosti tvrdio da se distancirao od nasilja.
Međutim, Tore Bjorko, čelnik Centra za istraživanje ekstremizma (C-REX) na Univerzitetu u Oslu kaže da Brejvik nije "postao manji ekstremista u ideološkom smislu".
"Sada se on predstavlja kao nacionalsocijalista. Iako kaže da je, što se njega tiče, oružana borba stvar prošlosti, nije se na nijedan način distancirao od masovnog ubistva koje je počinio i koje smatra potpuno legitimnim", kazao je.
U tužbi protiv norveške države, koju je podnio 2016. zbog izolacije u zatvoru, Brejvik se uporedio sa Nelsonom Mendelom, istakavši da je prešao iz oružane u političku borbu.
Ipak, ekstremista koji je ubio većinu svojih žrtava hicem u glavu, nijednom nije izrazio vjerodostojno kajanje.
Saslušanja na sudu koristio je za širenje propagande koju je ocrtao u svom manifestu, objavljenom malo prije smrtonosnih napada.
Na sudu je salutirao nacističkim pozdravom, pa je iskoristio priliku za ideološke monologe.
Za porodice njegovih žrtava svako novo ročište na sudu i njegove vratolomije koje su uslijedile bile su iskušenje.
Uoči posljednjeg trodnevnog saslušanja, koje će biti emitovano uživo, grupa koja podržava porodice žrtava ističe da želi da "što je manji mogući fokus bude na teroristi i njegovoj poruci".
"Svako spominjanje ovog slučaja generalno, a posebno terorista, veliki je teret za preživjele, roditelje i one koji su pogođeni terorističkim napadima u Norveškoj", poručili su.
Brejvikov napad bio je inspiracija za druge, na primjer za napadača na džamije u novozelandskom Krajstčerču 2019. godine, kao i za druge spriječene napade širom svijeta.
Rijetki u Norveškoj dovode u pitanje Brejvikovo pravo da traži uslovno puštanje nakon deset godina, uglavnom zato što se očekuje da bude odbijen.
Veću zabrinutost izaziva to što će dobiti pažnju na saslušanju.
"Osjećam da je prilično apsurdno što dobija toliko pažnje traženjem puštanja na slobodu samo nakon deset godina", kazala je za norvešku televiziju NRP Lizbet Kristin Rineland, predsjednica grupe za podršku porodicama žrtava, koja je sama izgubila ćerku (18) u Utoji.
Uprkos prirodi njegovih zločina, Norveška teži da prema Brejviku postupa kao prema svakom drugom zatvoreniku.
Nakon Brejvikove tužbe, norveška država je bila proglašena krivom 2016. za "nehuman" i "degradirajući" tretman Brejvika, zbog njegove izolacije od drugih zatvorenika. Presuda je srušena nakon žalbe.
Brejvik u zatvoru ima na raspolaganju tri sobe, televiziju, DVD, konzole za igrice i pisaću mašinu.
