Kako god da starost tumačimo i shvatamo važnije je od toga pitanje koliko nam još vremena treba da shvatimo značaj pravilnog odnosa prema ovoj populaciji i kako da koristimo ovaj resurs za društveno ekonomski prosperitet našeg driuštva!?
U razvijenim zemljama Evrope i šire očekuje se nagli porast broja starijih lica, negdje između 2015. i 2030. godine. U 2019. godini više od petine (20,3 %) stanovnika EU-27 imalo je 65 ili više godina. Predviđa se da će se udio osoba u dobi od 80 ili više godina u stanovništvu EU-27 u razdoblju od 2019. do 2100. povećati za dva i po puta i to sa 5,8 % na 14,6 %.U CG taj procenat bice mnogo veći, jer je u 2011. bilo već 12,8% lica starosti iznad 65 godina!
Ko su naši “stari”? To su najvećim dijelom ljudi koji su gradili našu zemlju, naše puteve, mostove, ljudi koji su branili teritoriju, čast i dostojanstvo naše zemlje. Naši stari, pa čak i oni koji su sada na prelazu iz srednje u treću životnu dob ostavljaju u zalog mlađim generacijama kulturno i istorijsko nasleđe jednog vremena, ideju jednog društva, moral i kapital.
Stari ljudi su riznica iskustva i životne škole koja je često zanemarivana i nedovoljno korišćena, čak u mnogim situacijama odbacivana i smatrana irelevantnom za neke nove pokrete i ideje. Vrijeme je donijelo mnoge društvene promjene, zasnovane na migracijama, gašenju seoskih domaćinstava, promjeni stila života, ranijem osamostaljivanju i vrlo često nesvjesnom kidanju generacijskih veza, zbog čega mnoga staračka domaćinstva ostaju usamljena i lišena stalne brige i podrške koja im je prijeko potrebna. U onim domaćinstvima čiji su stariji članovi održali vitalnost i očuvali dobro zdravlje podrška porodice ima veliki psihološki značaj i utiče snažno na njihov kvalitet života i motivaciju da budu i dalje društveno korisni. Kod onih, koji pak imaju velike zdravstvene probleme, poteškoće u obavljanju osnovnih životnih funkcija podrška porodice i njihovo svakodnevnoprisustvo je neminovno u svakom smislu te riječi.
Nisu sve porodice čvrsto povezane i njihov odnos nije baziran na simbiozi njenih članova. Svjedoci smo da nam se u društvu dešava “psihološki lapot”, kada porodica okrene leđa svojim starim članovima koji nisu u mogućnosti da se brinu o sebi, ostavlja ih bez zaštite i podrške, psihički ih ubijajući i obesmišljavajući sve godine života koje su za ishod imale samoću i napuštenost. Lapot je mitski običaj ubijanja roditelja ili starijih članova porodice, onda kada njihovo izdržavanje postane preveliki teret za porodicu.
Prema pisanjima T. R. Đorđevića iz 1918.godine o običajima brdskih predjela okoline Zaječara, cijelo selo bi bilo pozvano da prisustvuje događaju. U nekim mjestima bi stavljali kukuruznu kašu na glavu osobe prije samog čina ubistva da bi na taj način pokazali kako kukuruz ubija starce, a ne oni sami.
Danas, sve činimo da društvo reaguje i da ne ostane imuno na samoću, nemoć i vapaj starih za rukom podrške i pravom na dostojan život. Činimo sve da spasimo naše stare od psihološkog lapota, čije su posljedice jednako teške i tragične kao i posljedice gore pomenutog lapota.
Crna Gora ima domove starih i privatne smještaje za stare u kojima se nastoje obezbijediti što bolji uslovi za njihov ugodan boravak, zdravstvenu pomoć i socijalnu brigu. Međutim, naše društvo koje počiva na temeljima jake porodice sa crnogorskog krša, nije uvijek spremno da prihvati dom za stare kao konačno odredište u poslednjoj etapi života.
Koliko su stariji ljudi spremni da svojom voljom i svojim slobodnim izborom napuste svoj dojučerašnji dom i provedu ostatak života u domu ili smještaju za stare, koliko su porodice finansijski sposobne da omoguće svojim starim članovima boravak u domu za stare, zašto se odlučuju na taj izbor, zaštonekad izostane podrška porodice tema je za neko buduće opsežno istraživanje čiji će rezultati biti osnov buduće strategije unapređenja položaja starijih lica u Crnoj Gori, a za sada ostaje nam da vjerujemo u staro pravilo “Daj i daće ti se”!
Ne zaboravimo da se rađamo nemoćni i da je priroda uredila način našeg opstanka. Kada se primaknemu sutonu svog života očekujemo od svog potomstva i društvene zajednice da uredi naš život dostojan ljudskog bića.
Čuvajmo naše stare, pružimo im pažnju i brigu – dajmo šansu svojoj mladosti da ostavi zalog za svoju starost!
Stručni tekst o starima dio je aktivnosti projekta SRCE PLANETE koji ima za cilj da se unaprijedi socijalna odgovornost i integrativni pristup i podstakne socijalna inkluzija, povećanje kvaliteta života i korišćenje kapaciteta starijih za samostalan život.
Za NVO Centar za ruralni razvoj Crne Gore
Gordana Bošković, andragoškinja
