U Srbiji će se kopati ruda jadarit iz koje se proizvodi litijum i pored tvrdnje dijela stručne javnosti da to može izazvati ekološku katastrofu. Litijum je potreban EU za baterije, koje koriste električni automobili, da u budućnosti više ne bi zavisila od Kine. Ekološku garanciju - da će sve biti po najvišim njemačkim standardima, obećao je kancelar Šolc predsjedniku Vučiću - ali bez potpisa. Srbija zauzvrat dobija ubrzan put ka EU, potvrdio je komesar za proširenje EU Oliver Varhelji. Time su zaboravljene sve zamjerke koje je EU upućivala Srbiji da mora svoju spoljnu politiku da uskladi sa EU i uvede sankcije Rusiji…
Iznenadna posjeta
Njemački kancelar Olaf Šolc je na brzinu došao u Beograd i nadzirao potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima baterija i električnim vozilima.
Ocjenjujući da je ovaj memorandum od ključnog značaja za budućnost Evrope, Šolc je naveo: ,,Dragi Bog je omogućio da se toliko traženi mineral i jedna od najznačajnijih sirovina nalazi u ovoj zemlji. Možda to treba iskoristiti, možda je to sreća za tu zemlju“.
- Njemačka će garantovati Srbiji da će Rio Tinto u dolini Jadra raditi sve po najstrožim njemačkim pravilima. Danas mi je kancelar Šolc to i potvrdio i ne mora da mi potpisuje ništa, ja više vjerujem njemu na riječ. Riječ za mene znači više od svakog potpisa - uzvratio je Vučić.
Oliver Varhelji je na Iks platformi potvrdio: ,,Srbija ubrzava evrointegracije kroz Plan rasta za Zapadni Balkan“.
Rio Tinto jači od naroda
Posao kopanja jadarita za proizvodnju litijuma radi međunarodna kompanija Rio Tinto (britansko – australijska) koja je u Srbiji počela istraživanja prije 20 godina. Međutim, projekat je stao prije dvije godine, jer su januara 2022. godine u Beogradu održane velike demonstracije građana zbog ekološke bojazni da će proizvodnja litijuma iz jadarita uništiti životnu sredinu, pošto se u tom procesu koristi sumporna kisjelina...
Nakon demonstracija, Vlada Srbije je odmah, zbog održavanja predsjedničkih i parlamentarnih izbora, suspendovala projekat Jadar. Ubrzo poslije toga, građanski pokret ,,Kreni - Promijeni“ predao je parlamentu Srbije 38.000 potpisa građana koji su se protivili kopanju jadarita. Prema Zakonu o narodnoj inicijativi, parlament je bio dužan da o tome raspravlja, međutim ti potpisi su se izgubili u parlamentu i još uvijek niko ne zna gdje se nalaze.
Kada su ove godine završeni svi izbori, Ustavni sud Srbije je prije deset dana Vladinu odluku, staru dvije godine, o suspenziji projekta Jadar proglasio neustavnom. Vlada Srbije je zatim 16. jula donijela uredbu kojom se projekat Jadar vraća u život i Šolc je ekspresno doletio u Beograd 18. jula uveče da bi se sjutradan potpisao pomenuti memorandum.
Šolc je u Beogradu istakao i da je dosta ranije razgovarao sa direktorom Rio Tinta i rekao: ,,Ako ću se zalagati da uspijemo u tom projektu, onda moram znati da će sve biti po najvišim ekološkim standardima i dobio sam to uvjeravanje“.
Računica - četiri „ako“
Iako se još ne zna tačno da li će se u Srbiji samo kopati ruda i proizvoditi litijum ili će se praviti i baterije pa i automobili, jer je u delegaciji bio i generalni direktor Mercedesa Ola Kalenius, Vučić je izveo računicu:
- Ako budemo kopali rudu, to nam je 700 miliona evra godišnje, ako budemo pravili katode, to je 2,4 milijarde evra, ako budemo pravili cijele baterije, to je više od četiri milijarde, a ako dođe fabrika električnih automobile - 16 milijardi. To su ogromne promjene i rast, veće plate i penzije - predviđa Vučić.
Što je sporno
U projektu Jadar sve je osporavano: od studije o izvodljivosti projekta, preko visine rudne rente, do bezbjednosti eksploatacije po životnu sredinu. Predstavnici Rio Save koja radi u Srbiji, (ćerka firme Rio Tinto), na sve kritike o uništavanju životne sredine dvije godine su ćutali. Progovorili su prije mjesec, tek kada je u provladinim medijima počela kampanja kako će se Srbija obogatiti od litijuma opovrgavajući svaku kritiku i opasnost od zagađenja životne sredine.
SANU je 2022. godine izdala zbornik naučnih radova ,,Projekat Jadar – šta je poznato“ u kojem ukazuje na opasnost da velike strane kompanije mogu da utiču na odluke vlasti, kao i da se iz brojnih naučnih radova vidi da projekat Jadar vodi masovnoj devestaciji prostora, promjeni predjela, degradaciji biodiverziteta, raseljavanju stanovništva, prestanku poljoprivrede u tom području…
Odnosno da prioritet Srbije treba da bude održivo korišćenje prirodnih resursa uz očuvanje životne sredine za sadašnje i buduće generacije. Naučnici zaključuju i da projekat Jadar ne treba realizovati dok ne budu razvijene nove tehnologije…
Protesti
Ekološki aktivisti i opozicija su prijetili da će blokirati pruge i puteve ako projekat Jadar zaživi pa im je priprijetio ministar policije Ivica Dačić.
- Nećemo dozvoliti nerede, blokade puteva i pruga koje pominju protivnici iskopavanja litijuma. Oni politizuju situaciju, protivnici kopanja litujuma ponašaju se licemjerno. Neki od njih su hvalili taj projekat kada su bili na vlasti. Posebna pažnja posvetiće se posljedicama po životnu sredinu. Niko neće raditi nešto štetno za stanovništvo. Lako je manipulisati javnim mnjenjem kada je u pitanju životna sredina - rekao je Dačić.
Sve opozicione partije su protiv ovog projekta – obrazloženje je nepoznanica šta će se dešavati sa životnom sredinom. Međutim, njihov protest, kada je Šolc došao u Beograd, nije bio masovan - više policajaca ih je čuvalo da ne priđu Palati Srbija gdje je bio sastanak Šolca i Vučića, nego što je bilo aktivista. Ipak, dio opozicije se sastao sa Franciskom Brantner, državnom sekretarkom Ministarstva za ekonomske poslove i klimatsku akciju Njemačke, koja je bila dio Šolcove delegacije. Prema riječima narodnog poslanika Radomira Lazovića ,,nema konkretnih novih garancija od Njemačke da će se poštovati ekološki standardi u Srbiji prilikom iskopavanja litijuma“. On je naveo i da su Brantner pitali kako će Njemačka u tuđoj zemlji garantovati poštovanje bilo kakvih zakona i standarda.
Evropa bogata litijumom
Prema, do sada objavljenim, istraživanjima najveće evropsko nalazište litijuma je u Njemačkoj u dolini Gornje Rajne i vjeruje se da će do kraja 2026. biti pokrenuta puna proizvodnja…
Na drugom mjestu je Srbija, slijede Austrija, Finska, Češka, BiH, Irska, Francuska, Velika Britanija, Portugal i Španija.
Mihael Šmit, viši geolog u njemačkoj Agenciji za mineralne resurse, rekao je 2023. godine za istaživački sajt Demostat da se u Evropi trenutno razvija više od 15 projekata za eksploataciju litijuma, kao i da Evropa do 2030. godine planira da se iz svojih nalazišta snabdijeva litijumom 40 odsto od pretpostavljene potrošnje.
