Ovo je veliki dan za čist vazduh na Ostrvu, ali i za Borisa Džonsona, koji trpi oštre kritike građana jer ih je zbog novog udara virusa opet zatvorio, a možda time mnoge ostavio i bez posla. Naime, britanski premijer otvorio je put ubrzanom prelasku na vozila na električni pogon. Odlučio je da umjesto do 2040. godine, zabranu prodaje novih dizelaša i benzinaca ubrza za čak čitavu deceniju. U pokušaju da pokaže kako njegova vlada namjerava da održi izborna obećanja, Džonson je u kolumni objavljenoj u „Fajnenšel tajmsu” rekao da je vrijeme da oporavak prirode podrži i otvaranjem 250.000 radnih mjesta u okviru zelene industrijske revolucije.
Ambiciozni plan podstaknut je i uvjeravanjem struke da će Velika Britanija biti u stanju da obezbijedi infrastrukturu za prelazak na električna vozila. Vlada planira da u ove svrhe mobiliše 12 milijardi funti, a očekuju da će čak trostruko veći iznos doći iz privatnog sektora. Planirano je i ubrizgavanje dodatnih 200 miliona funti u tehnologiju za prikupljanje, skladištenje i upotrebu emisije ugljen-dioksida u narednih pet godina, čime će ukupna ulaganja u tehnologiju iznositi milijardu funti. Dugo iščekivani plan uključiće i obavezu da se investira u priobalne vjetrove, nuklearnu energiju i proizvodnju energije vodonika. Pozabaviće se i ulaganjem (bar milijardu funti) u punionice automobila na ulicama i auto-putevima širom zemlje, a obezbijediće i bonus od 600 miliona za grantove koji će podstaći vozače da kupuju četvorotočkaše s nultom ili izuzetno niskom emisijom štetnih gasova.
Britanija je lani postala prva država članica G7 koja je zakonom zacrtala cilj postizanja nulte emisije ugljenika do 2050. godine, što iziskuje promjene iz korijena u načinima na koje se tamo putuje, troši energija i živi. Govoreći o planu da se za deset godina zabrani prodaja novih dizelaša i benzinaca, premijer je „zelene” ambicije vlade povezao s obećanjem da će smanjiti nejednakosti između regiona u Ujedinjenom Kraljevstvu otvaranjem 250.000 poslova za visokokvalifikovane radnike.
Naime, prelazak na upotrebu električnih automobila obezbijediće više posla u Midlandsu, na sjeveroistoku Engleske i u Sjevernom Velsu. Sjeverniji dijelovi najviše su pogođeni virusom korona, a posljedice su, osim po zdravlje, primijetne i u džepovima ljudi koji dobijaju otkaze ili će ih tek dobijati. Ujedno je reč o regijama koje su Džonsonu lani obezbijedile izbornu pobjedu kada su ga podržali birači mahom iz radničke klase koji su tradicionalno bili vjerni opozicionim Laburistima.
Oni aplaudiraju svakom planu koji podstiče razvoj industrije, a odluci se raduju i London, Oksford, Bristol. Još lani Sadik Kan, gradonačelnik Londona, zalagao se za to da se s njihovih ulica isključe vozila koja troše fosilna goriva, a apel su podržali prvi ljudi Mančestera, Liverpula, Šefilda, Bristola, Oksforda, koji propagiraju mjere za smanjenje zagađenja vazduha.
I u udruženju ekoloških aktivista „Grinpis” premijerov potez nazivaju istorijskom prekretnicom u klimatskim akcijama. Sasvim je izvjesno da će ova odluka izazvati velike talase u drugim zemljama i ujedno ojačati položaj UK. Sve su brojniji proizvođači koji se fokusiraju na električna vozila, dok neki planiraju da se u potpunosti usmjere na proizvodnju automobila budućnosti. Osim Britanaca, samo još Njemačka, Holandija i Irska imaju na umu ideju da isti potez povuku kroz deset godina. Francuska za sada ostaje pri planu da ka ovom putu skrene 2040, dok Norveška vjeruje da će za pet godina u istoriju poslati klasike zbog kojih će vjerovatno srpski uvoznici polovnih vozila zadovoljno trljati dlanove.
U to vrijeme Britanci će se fokusirati i na obezbjeđenje novca za energetski efikasnije domove građana i zgrade javnog sektora, na istraživanja koja se odnose na proizvodnju aviona i brodova s niskim emisijama štetnih gasova i izgradnju i promociju Londona kao globalnog „zelenog” finansijskog centra.
