(Specijalno za Portal Analitika iz Sarajeva)
Dolina bosanskih piramida u Visokom ponovo je postala stjecište brojnih turista iz Bosne i Hercegovine i iz inostranstva, ali i volontera iz cijelog svijeta koji će ljetos besplatno raditi na iskopavanjima i arheološkim istraživanjima koje je i ove godine odrganizovala Fondacija „Arheološki park- Bosanska piramida sunca“.
Osnivač Fondacije Semir Osmanagić, ili bosanski Indijana Džons, kako su ga strani mediji prozvali, ponovo je bacio rukavicu u lice zvaničnima institucijama i bh. ekspertima koji se godinama protive iskopavanjima u Visokom, omalovažavajući Osmanagićevu teoriju da u Visokom postoje najstarije i najveće piramide na svijetu.
Osmanagić „salonskim naučnicima“, kako ih je prozvao, prkosi i činjenicoma da će ove godine, u okviru treće po redu međunarodne radne akcije „Mrav 2012“, raditi čak 711 (!) volontera iz 52 zemlje, sa svih šet kontinenata.
- Došli su volonteri iz Perua, Kolumbije, Kazahstana, Novog Zelanda, SAD-a, Kanade i mnogih drugih zemalja. To je snaga priče bosanskih piramida. Ove godine radiće se u sedam smjena, a radna akcija „Mrav 2012“ trajaće do 9. septembra. Na Bosanskoj piramidi sunca radit ćemo na nekoliko lokacija. Otvarat ćemo nove sekcije brida između svjeverne i istočne strane piramide. Na sjevernoj strani ćemo pratiti podzemne prolaze koje su detektirali njemački geofizičari i pokušati da uđemo u piramidu. U podzemnom laviritnu tunela Ravne radit ćemo na dvije važne sekcije.
Ove godine ćemo, po prvi put, imati preliminarno istraživanje na piramidama Zmaja, Zemlje i Ljubavi - kazao je Osmanagić za Portal Analitika.
ANALITIKA: Postali ste „trn u oku“ brojnim naučnicima širom svijeta. Izjavili ste da se dosadašnje istorijske knjige uskoro neće moći „popravljati“, nego će se morati pisati nove. Niste li time omalovažili zvaničnu nauku?
OSMANAGIĆ: Na mom posljednjem predavanju u Sarajevu, pred 1.100 ljudi, bacio u kantu za smeće enciklopediju „Britanika“, najugledniji i najpoznatiji svjetski izvor za sve obrazovne sisteme svijeta. To sam učinio jer „Britanica“ kaže da su egipatske piramide građene kao grobnice faraona, a meksičke za žrtvovanje neprijatelja. Sve što mo učili je pogrešno. Zbog toga sam enciklopediju „Britanika“ bacio u smeće. Ona više nije validna za nova istraživanja i nova otkrića. I moramo - ne dopunjavati - već potpuno mijenjati postojeće knjige iz istorije. A istoriju nam, kao što znamo, pišu Amerikanci, Englezi, Francuzi i Nijemci. Vrijeme je da se istorija bazira na istinitim i argumerntiranim naučnim podacima.
ANALITIKA: Vi tvrdite da u Visokom postoji kompleks od pet piramida i da su bosanske piramide nastarije piramide na svijetu. Na čemu temeljite takvu tvrdnju?
OSMANAGIĆ: Otkriće piramida u Bosni donosi sedam elemenata koji zauvijek mijenjaju naš pogled na vrijeme i na istoriju. Broj jedan, ovo su prve piramide u Evropi. Broj dva, ovo su najveće piramide na svijetu. Piramida sunca je, sa 220 metara, znatno viša od Keopsove piramide u Egiptu, koja je visoka 147 metara. Treće, orjentacija sjeverne strane Piramide sunca je najpreciznija na svijetu. Četvrto, na Piramidi sunca imamo najkvalitetnije betonske blokove koji su superiorniji u odnosu na naše betone u 21. vijeku. Peto, piramide u Bosni su pokrivene nanosima zemlje, koje, prema Institutu za pedologiju BiH, imaju starost veću od 12.000 godina.
Prema rezultatima Instituta za fiziku Šlesko univerziteta tehnologije iz Poljske, organski materijal koji smo pronašli na vezivnom materijalu na blokovima sa Piramide sunca i Piramide mjeseca je star 12.350 godine, plus-minus 50 godina. Šesto, ispod bosankih piramida je najveća mreža podzemnih tunela i prostorija i sedmo, u tim tunelima pronalazimo ogromne megalitne blokove, a njihovom analizom potvrđeno je da je riječ o keramičkim blokovima. Sedmo, pronašli smo male keramičke posude, keramičke vaze, a ovdje imamo keramičke strukture koje dostižu težinu od osam tona!
Prema tome, ovih sedam elemenata mijenjaju naš pogled na istoriju, ali otkriće energetskih fenomena na vrhu Piramide sunca ima potencijala da promijeni našu budućnost. Mi dokazujemo da su piramide energetske mašine koje generijaju i pojačavaju elektromagnetnu energiju do 500 puta, ultrazvuk i druge pojave. Dakle, čovjek je u prošlosti imao svojevrsne centralne, a ne kao kao mi danas, hidro, termo i nuklearne centrale. Oni su koristili prirodne izvore, bežično su prenosili energiju, imali su neograničene količine energije. Stoga, mi imamo štošta da naučimo od drevnih graditelja piramida.
ANALITIKA: Bosanske piramide postale su magnetno privlačne za ljude iz cijelog svijeta, što potvrđuje činjenica da će ljetos u Visokom volontirati 711 osoba iz čak 52 zemlje i sa svih kontinenata. Kako to objašnjavate?
OSMANAGIĆ: Fondacija „Arheološki park- Bosanska piramida sunca“ prva je svijetu primijenila metodu volonterskih radnih akcija u oblasti arheologije i, rekao bih, nauke opšte. Naime, svake godine stotine volontera, iz velikog broja zemalja dođe u Visoko da, pod supervizijom eksperata Fondacije (arheologa, geologa, geofizičara...) radi na arheolološkim lokalitetima. Njima je data jedinstvena šansa da učestvuju u otkrićima, a da ne moraju biti arheolozi, eksperti, pa čak ni studenti arheologije. To je jedna novina u svjetskoj nauci.
Brojke govore same ze sebe. Godine 2010. imali smo 500 volontera iz 30 zemalja, a kada okupite volontere iz 30 zemalja, to je veliki uspjeh za BiH u bilo kojoj oblasti. U 2011. godini došli su nas volonteri iz 32 zemlje, a ove godine imamo 711 volontera. To je aplolutni rekord u bilo kojoj manifestaciji koja se održava ovdje, na jugu Evrope.
Nije mala stvar što su došli ljudi iz, recimo, Perua, Kolumbije, Kazahstana, Novog Zelanda, SAD-a, Kanade... skupo platili karte, potrošili svoja sredstva, svoju ušteđevinu, da bi u nekoj Bosni i Hercegovini, koja je na kraju svijeta, besplatno radili. Zamislite koji je to magnet, koja to privlačna snaga mora da postoji da bi neko došao s kraja svijeta u Bosnu i radio besplatno, volonterski. To je snaga priče bosanskih piramida.
ANALITIKA: Visoko je, istovremeno, i jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u BiH?
OSMANAGIĆ: Kako da ne. Visoko do otkrića piramida nikada nije bilo turističko mjesto. Nije bilo nikakvih hotela, nije bilo nikakvih aktivnosti na planu turizma, niti je bilo razvijene turističke infrastrukture. Sa dolaskom Fondacije, početkom radova na arheološkim lokalitetima, uspjeli smo prvo privući medije iz čitavog svijeta, a zatim posjetioce, iz početka iz BiH, onda regionalnih zemalja, a danas i iz čitavog svijeta.
To potvrđuju i podaci da je u posjeti Visokom u proteklih sedam godina bili ljudi iz 80 zemalja svijeta. Tokom ovih sto dana Visoko će posjetiti najmanje 50.000 gostiju i to zahvajujući naporima naše neprofitne fondacije.
ANALITIKA: Koliko su vlasti u BiH svjesni Vaših zasluga u svemu tome?
OSMANAGIĆ: Nažalost, državni organi ne prepoznaju činjenicu da imamo turistički fenomen. Kada imate desetine hiljada posjetilaca, onda bi svi trebali da pruže podršku - od ministarstava turizma, turističkih zajednica, vlada na svim nivoima i tako dalje.
Mi smo, primjera radi, u septembru prošle godine organizovali našu drugu međunarodnu naučnu konferenciju o bosanskim piramidama kojoj prisutvovalo oko 150 učesnika, tridesetak izlagača, koji su došli sa svojim prijateljima, suprugama. Mi nismo imali gdje smjestiti u Visokom tih 150 ljudi, tek njih pedesetak dok smo ostatak smjestili u Sarajevu.
ANALITIKA: Rad na istraživanju bosanskih piramida opstruirali su na mnogo načina i vlasti u BiH, ali i kulturni radnici. Kakva je danas situacija, s obzirom da dok razgovaramo, pored nas prolaze rijeke posjetilaca iz svih krajeva BiH i s obzirom da je Vašem predavanju u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu prije nekoliko dana prisustvovalo oko 1.100 osoba, što je zaista fascinantna cifra kada je u pitanju naučno predavanje?
OSMANAGIĆ: U pravu ste. Rijekama dobronamjernih ljudi koji dolaze u Visoko, čak i onima koji slušaju moja predavanja širom svijeta, jasno je da ovdje imamo jedno sjajno arheološko i naučno otkriće koje je na dobrom putu da promijeni budućnost - naučnu, a u slučaju BiH turističku i ekonomsku. BiH, napokon, ima šansu da putem jednog razvojnog projekta pokrene veliki broj privrednih grana, jer sa turizmom razvijate hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnju hrane i pića, građevinarstvo i tako dalje.
Šteta što ovu šansu ne koriste naši državni organi. Bezbroj puta sam im govorio da ulaganjem jedne marke u turizam dobijamo deset maraka natrag. To su davno shvatili u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Španiji, Dubaiju i mnogim drugim zemljama.
ANALITIKA: Svjedoci smo da nisu samo bosanskohercegovačke vlasti i naučna javnost sklone obrušavanju na ljude koji žele dokazati da istorija nije baš onakva kakvu smo je mi učili. Zbog čega zvanična nauka nerijetko zna biti zatvorena za otkrića koja bi mogla promijeniti svijet, a da je tako potvrđuje dosta primjera u svijetu. Tu je, pogotovo, istorija osjetljiva?
OSMANAGIĆ: Nažalost, naša naučna zajednica, u malim sredinama kao što je bosanska, pokušava da održava status quo. Svako novo otkriće, novu ideju shvataju kao prijetnju sebi i svojim stolicama i pokušavaju da ih u startu zaustave. Zbog našeg rada pisane su peticije koje su potpisivali stručnjaci iz Sarajeva, Tuzle, ali iz Zagreba, Pariza, Londona, Njuorleansa, Bostona, kojima su pokušavali da zaustave proces istraživanja bosanskih piramida, tvrdeći da tamo nema ništa, da mi uništavamo postojeće arheološke lokacije, te da su ovdje nestručnjaci.
U međuvremenu, veliki broj naučnika došao je u BiH, predstavnici obrazovnih i naučnih institucija, istraživača potvrđujući da imamo građevinski kompleks iznad i ispod zemlje koji mijenja istoriju svijeta, tako da se naši stručlnjaci više ne oglašavaju javno protiv projekta, ali iza scene još uvijek čine sve da nam onemoguće izdavanje dozvole, osiguravanje novca, da nas bojkotiraju u medijima, da nam onemoguće put prema UNESCO-u, što je, u najmanju ruku, sramno.
ANALITIKA: Ipak, nakon toliko godina dogodilo se nešto pozitivno po Fondaciju i tim kojim rukovodite. Naime, Kantonalni sud u Sarajevu ukinuo je zabranu Federalnog ministarstva kulture i sada vam ponovo otvorena mogućnost iskopavanja na Bosanskoj piramidi sunca?
OSMANAGIĆ: Nakon četiri godine od podnošenja naše tužbe protiv Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i Federalnog ministarstva kulture, mi smo prvi put u BiH dobili povoljnu presudu, što znači da je po prvi put nadležni sud u Sarajevu presudio u korist naše fondacije, a protiv državnih organa. Zato ćemo ove godine nastaviti istraživanja na Bosanskoj piramidi sunca.
ANALITIKA: Možete li čitaocima iz Crne Gore pojasniti šta predstavlja kompleks tunela Ravne?
OSMANAGIĆ: Ispod doline piramida (Sunca, Mjeseca, Zmaja, Zemlje i Ljubavi) nalazi se ogroman kompleks podzemnih tunela koji povezuje sve piramide, ali ne samo piramide, nego i sva ostala mjesta od interesa, kao što su izvori vode, kao što su druge strukture koje su tokom vremena uništene u globalnim katastrofama, Dakle, imamo najeksluzivniju mrežu podzemnih tunela ispod bilo koje piramide u svijetu. Bosna je zemlja čuda.
ANALITIKA: Jesu li građani Crne Gore, na bilo koji način, doprinijeli Vašim istraživanjima u dolini bosanskih piramida?
OSMANAGIĆ: Mi smo u Visokom ugostili ljude iz različitih dijelova Crne Gore. Posjetili su nas crnogorski mediji, crnogorski turisti, ali smo imali i volontere već druge godine naših istraživanja. Imamo najavu dolaska volontera iz Crne Gore. Oni su nam uvijek dragi i dobrodošli gosti i želimo da se u svim krajevima Crne Gore razgovara o ovom kompleksu. Ja znam da u Crnoj Gori ima čitav niz arheoloških monumenata koji se zbog nedostatka novčanih sredstava, a nekada i neznanja, ne istražuju.
Na ovom projektu imali smo saradnju sa nekoliko stručnjaka iz Crne Gore. Među njima je i diplomirani inžinjer geologije Ibrica Repišti, koji je naš dragi prijatelj, naša velika podrška od samog početka.
ANALITIKA: Zanimljiva je i Vaša ideja o gradnji hotelsko-turističkog kompleksa. O čemu je, zapravo, riječ?
OSMANAGIĆ: Nezadovoljni tempom kojim nam državni organi u BiH pružaju podršku i koji ne uviđaju koja je korist od turističkih i ekonomskih potencijala ovoga projekta, Fondacija je odlučila da, u saradnji sa našim kontaktima u Dubaiju, Kataru i nekim drugim zemljama, pokrene izgradnju jednog hotelskog, turističkog, obrazovnog i liječilišnog kompleksa na potezu između Sarajevskog aerodroma u Butmiru i Visokog.
Željeli bismo napraviti repliku bosanske doline piramida. Dakle, pet piramidalnih konstrukcija u kojima bi bili smješteni hotelski kapaciteti, muzejske postavke, kapaciteti kongresnog turizma, kao i liječenje. Osim toga, napravili bismo repliku podzemnog lavirinta koji bi bio hotel sa pet zvijezdica koji bi privlačio one sa „dubljim“ džepom.
Mi želimo da taj kompleks posluži kao motor razvoja, ne samo središne Bosne, nego i čitavog regiona. Ono što nam nedostaje u ovom momentu jeste to da napravimo kvalitativan skok sa tranzitnog turizma. Prvi korak koji treba napraviti jeste da osiguramo oko 200 dunuma zemljišta, a potom ćemo sa potencijalnim investitorima pričati o gradnji ovoga kompleksa.
Ruždija ADŽOVIĆ
