Bel, profesor medicine na Oksfordu i jedan od naučnika savjetnika britanske vlade, rekao je da se, uprkos porastu hospitalizacija u posljednjim sedmicama zbog širenja omikrona u populaciji, "čini da je bolest manje opasna, a pacijenti u bolnicama provedu relativno kratko vrijeme".
Manje pacijenata završi na kiseoniku, a prosječno vrijeme koje provedu u bolnici palo je na tri dana, dodao je Bel.
Dio naučnika ipak strahuje od opterećenja zdravstva
Više naučnika kritikovalo je odluku britanske vlade o neuvođenju novih, strožih mjera u Engleskoj uoči dočeka Nove godine. Neki od njih odluku su opisali kao "najveći rascjep između znanstvenih savjeta i zakona" od početka pandemije, navodi Gardijan.
Kažu da su zabrinuti jer, uprkos tome što se čini da omikron izazva slabije simptome, radi se o izuzetno zaraznoj varijanti virusa korona, što znači da bi broj hospitalizovanih i preminulih mogao naglo porasti bez intervencije vlade.
"Imali smo dosta socijalnih kontakata između generacija preko Božića tako da ćemo sada vidjeti hoćemo li imati značajan porast broja pacijenata u bolnicama s ozbiljnim simptomima omikrona", rekao je Kris Hopson iz NHS-a, britanskog sistema javnog zdravstva.
"Strašne scene koje smo gledali su stvar prošlosti"
No profesor Džon Bel kaže da bi situacija s omikronom ipak trebala biti bolja od lanjske.
"Strašne scene koje smo gledali lani u prepunim jedinicama za intenzivnu njegu, velik broj ljudi koji su umirali po meni je to stvar prošlosti", rekao je Bel.
Rekao je i da se za vrijeme talasa korone, uključujući deltu i omikron, "incidencija pojave teških simptoma i smrti praktično nije promijenila otkad smo svi vakcinisani".
Bel je dodao da su puste ulice proteklih nekoliko sedmica "pokazale da su ljudi prilično odgovorni u smislu zaštite od virusa".
"Jednog dana ćemo morati pustiti kovid-pozitivne ljude da vode normalne živote"
Slično razmišlja i Paul Hanter, profesor medicine na Univerzitetu Ist Angelina.
"Ovo je bolest koja ne ide nikuda. U konačnici ćemo morati pustiti ljude koji su pozitivni na kovid da vode normalne živote, baš kao što bismo to činili s bilo kojom prehladom. Ako pravila samoizolacije stvaraju tolike probleme povezane s kovidom, možda to trebamo napraviti prije, a ne kasnije, ali zasad još uvijek ne", rekao je Hanter.
Hanter je dodao da ćemo kovid jednog dana gledati kao običnu prehladu, a objavljivanje dnevnih brojki zaraženih biće nepotrebno.
"Možda ćemo, jednom kad prođe Vaskrs, trebati početi razmišljati o smirivanju. To će, naravno, zavisiti o tome kakva će bolest biti tada", dodao je Hanter.
