Ova informacija je potvrđena za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iako neprecizna informacija, ona je među rijetkim zvaničnim podacima o brodu MV Katrin, koji od 21. jula plovi od Vijetnama prema Luci Kopar u Jadranu, koja će, kako je rečeno iz Golobovog kabineta, poslužiti kao tranzitna tačka prema zemljama EU za teret koji brod prevozi.
"Luka Kopar je ulazna tačka. To znači da teret nastavlja put prema odredištima u EU", navedeno je 3. oktobra iz Kabineta predsjednika Vlade Slovenije.
Od jula do 4. oktobra plovidba broda Katrin, koji već tri dana stoji na jednom mjestu u Jadranskom moru blizu obala Hrvatske i Crne Gore, izazvala je reakcije zvaničnika Namibije, Portugala, međunarodnih organizacija i aktivista zbog tereta koji prevozi i njegove moguće konačne destinacije – Izraela.
Amnesty International i Ujedinjeni narodi su pozvali zemlje da ne dopuste brodu da uplovi u njihove luke "s obzirom na jasan rizik da bi takav teret doprinio počinjenju mogućih ratnih zločina u Gazi". Ove agencije nisu objasnile zašto teret nije direktno upućen Izraelu niti zašto su za istovar izabrane luke u Jadranu.
Na putu Katrin, koji je plovio pod portugalskom zastavom, našle su se Namibija, Portugal, Malta, a na online stranici za praćenje pomorskog saobraćaja MarineTraffic – odrednica je i Luka Bar u Crnoj Gori.
Iz Luke Bar su 1. oktobra za RSE rekli da nisu dobili najavu za uplovljavanje broda.
U petak, 4. oktobra, brod je stajao u Jadranu na oko 75 nautičkih milja ili oko 140 km od Luke Bar, u posljednja dva dana kretao se i krugu od nekoliko kilometara, bez jasnih pokazatelja na koju stranu će krenuti.
Nezvanične informacije Uprave za pomorske poslove Slovenije
Uprava za pomorske poslove Slovenije je za RSE rekla da nemaju zvaničnu informaciju prije dolaska broda Katrin.
"Imamo neslužbene informacije dobivene od agenta s broda o planu dolaska u Luku Kopar", naveli su iz ove institucije bez više detalja.
Nezvanične podatke o skidanju portugalske zastave s borda Kathrin Uprava je podijelila s organizacijom Amnesty International u Sloveniji, navodeći da još nije izvršen prijelaz iz portugalskog upisnika brodova u upisnik neke druge zemlje.
Navedeno je da će brod tek nakon što bude imao novu brodsku zastavu moći uploviti u Luku Bar, gdje namjerava iskrcati dio tereta, navedeno je u informaciji koju je Amnesty u Ljubljani podijelio s RSE.
"Nakon isplovljavanja iz Luke Bar, namijenjen je za luku Kopar, gdje će iskrcati ostatak tereta namijenjen Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj", stoji u emailu koji je Uprava poslala Amnestyju.
U međuvremenu, pojedini mediji su pisali da će umjesto u Bar brod uploviti u hrvatsku luku Ploče.
Iz Luke su za RSE rekli da trenutno nemaju potvrdu o tome hoće li brod pristati u Pločama.
"Naša je obaveza kao lučki operater pružati lučke usluge u skladu s važećim zakonima i propisima Republike Hrvatske, što činimo uz poštivanje svih sigurnosnih i pravnih standarda te procedura", naveli su.
Iz Luke Kopar nisu željeli komentirati, rekavši da odluke o uplovljavanju brodova donosi Uprava za pomorske polove.
Šta prevozi Katrin?
Brod Katrin, izgrađen 2010. godine u Dongfang brodogradilištu u Yueqingu u Kini, teretni je brod koji može prevoziti i do 7.138 tona tereta.
Prema informaciji namibijske policije, trenutno je natovaren sa 60 kontejnera trinitrotoluena i osam kontejnera heksogen eksploziva, od kojih je jedan namijenjen Izraelu. RSE nije mogao nezavisno potvrditi informaciju kome je namijenjen teret broda Katrin niti kako je planirana njegova dalja distribucija.
Trinitrotoluen i heksogen su najviše korišteni vojni eksplozivi.
Ujedinjeni narodi su zbog ovih informacija pozvali na embargo na oružje.
Krajem avgusta specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda za palestinske teritorije Francesca Albanese je pozvala zemlje da uskrate pristup brodu u svojim lukama, tvrdeći da su ovi eksplozivi "ključne komponente u zrakoplovnim bombama i projektilima koje Izrael koristi protiv opkoljene Gaze".
Pozivi na poštovanje međunarodnog prava
Amnesty International je 1. oktobra pozvao Crnu Goru i Sloveniju da spriječe pristajanje broda u njihovim lukama,
"Smrtonosni teret za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Katrin ne smije stići u Izrael jer postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio počinjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima", rečeno je iz ove organizacije.
Taja Premk, iz slovenskog AI-ja, za RSE je rekla da "međunarodno humanitarno pravo zabranjuje svim državama prenos oružja strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo počinjenju ratnih zločina ili drugih teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava".
Premk je također potvrdila da su brojne nepoznanice u vezi s brodom Katrin i krajnjim odredištima tereta koji prevozi te da je do zvaničnih informcija jako teško doći.
Šta propisuju međunarodni zakoni o trgovini oružjem zemalja u sukobu?
Na globalnom nivou,Ugovor o trgovini oružjem postavlja zajedničke međunarodne standarde za regulisanje trgovine konvencionalnim oružjem, municijom, te dijelovima i komponentama.
Ni ovaj Ugovor, ni međunarodno pravo ne zabranjuju transfere oružja kao takve u tekućem oružanom sukobu.
Međutim, one zabranjuju takve prijenose u određenim okolnostima, a neke se države suzdržavaju od prijenosa stranama u tekućim oružanim sukobima kao pitanje nacionalnog zakona ili politike, piše na službenoj stranici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.
"Državama potpisnicama Ugovora zabranjeno je odobriti izvoz, uvoz, tranzit, prekrcaj i posredovanje oružja, streljiva i dijelova i komponenti ako znaju da bi se to oružje ili predmeti koristili za počinjenje ratnih zločina ili drugih međunarodnih zločina", navedeno je.
Osim toga, Ženevskom konvencijom je državama potpisnicama zabranjeno prenositi oružje strani u oružanom sukobu, bez obzira na to je li državna ili nedržavna oružana skupina u pitanju – kad postoji jasan rizik da bi to doprinijelo kršenju međunarodnog humanitarnog prava.
