U saopštenju dostavljenom Portalu Analitika Mustafić navodi da BS uvažava napore koje je uložilo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, zajedno sa Centrom za iseljenike i ostalim državnim organima, ali pokazani rezultati nijesu uspjeli da opravdaju jasnu misiju Strategije za saradnju sa dijasporom za period 2010-2014 i njene postavljenje ciljeve.
Iz ove stranke podsjećaju da su kao prioritni ciljevi Strategije postavljeni očuvanje, njegovanje jezika, kulture i tradicije, afirmacija kulture i kulturnih raznolikosti, promocija kulturnog nasljeđa i tradicije. U cilju realizacije navedenih prioritetnih ciljeva Ministarstvo je u protekloj godini organizovalo isključivo kurseve crnogorskog jezika i radilo isključivo na očuvanju identiteta crnogorske tradicije i kulture, kako stoji u Informaciji o realizaciji aktivnosti iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije o saradnji sa dijasporom za period 2011-2014 godine.
"Imajući u vidu da Bošnjaci i Albanci čine više od dvije trećine dijaspore, kao i činjenicu da su upravo iseljenici odigrali presudnu ulogu u referendumskom procesu, Bošnjačka stranka postavlja pitanje nadležnim institucijama: zašto u okviru projekta „Škola jezika i kulture Crne Gore“ nije bilo mjesta za bosanski jezik i književnost Bošnjaka Crne Gore? Da li se to crnogorski jezik našoj dijaspori promoviše kao jedini priznati jezik u Crnoj Gori, a kultura jednog naroda kao kultura svih naroda u Crnoj Gori? U tom smislu, obrazovne i kulturne aktivnosti koje su preduzete da Crnu Goru približe dijaspori i dijasporu Crnoj Gori, bile su u suprotnosti sa svojim postavljenim ciljevima".
U saopštenju se dalje navodi da "shodno osnovnom polazištu Strategije o saradnji sa dijasporom koja proizilazi iz obaveze države da u skladu sa relevantnim zakonskim rješenjima i međunarodnim konvencijama štiti prava svojih državljana u inostranstvu, unapređuje odnose i komunikaciju iseljenika sa matičnom državom, pruža materijalnu i stručnu pomoć na planu očuvanja i njegovanja jezika, kulture i tradicije, Bošnjačka stranka insistira da se pri implementaciji Strategije poštuju principi na kojima je zasnovana, a u prvom redu Ustav Crne Gore. Ako se nastavi sa dosadašnjom praksom, to jest sa negiranjem postavljenih ciljeva Strategije, bojimo se da bošnjački narod koji čini većinu dijaspore Crne Gore, ne može naći svoje mjesto i ulogu u takvim aktivnostima nadležnih institucija, odnosno da ne može prihvatiti ovakav pristup, jer to predstavlja uvod u asimilaciju, a ne u očuvanje nacionalnog identiteta".
Mustafiić ističe da je potrebno, da bi se otklonili uočeni nedostaci u implementaciji Strategije i sa više senzitivnosti radilo na očuvanju nacionalne,vjerske i jezičke različitosti naših iseljenika, da u budućoj Kancelariji/Agenciji za dijasporu, mora biti autentičnih predstavnika bošnjačkog naroda, kao i ostalih predstavnika manjinskih nacionalnih zajednica. Jedino tako mogu se istinski i iskreno reprezentovati multikulturalnost i multietničnost države Crne Gore, a da se pritom ne guši nijedna od kultura koja suštinski odražava biće moderne i evropske Crne Gore.
U saopštenju se navodi da je Bošnjačka stranka inicirala da se novim poslovnikom Skupštine Crne Gore predvidi formiranje posebnog radnog tijela za saradnju sa dijasporom, kao što je to i predvidjeno vladinom strategijom. Smatramo da i parlament u kome su upravo predstavljene sve političke I društvene različitosti naše države treba da ima aktivnu ulogu u saradnji sa institucijama i udruženjima naše dijaspore, kao što je to slučaj sa parlamentima država u okruženju.
U BS podsjećaju da je u Strategiji naglašena afirmacija jačanja državnog identiteta i afirmisanje svijesti o pripadnosti državi Crnoj Gori. Ubijeđeni smo, a što je mnogo puta naša dijaspora i dokazala, da je svijest pripadnika manjinskih naroda u dijaspori, o pripadnosti državi Crnoj Gori, mnogo jača, nego što je svijest odgovornih ljudi u institucijama Crne Gore, o dijaspori kao dijelu našeg naroda, koji je nesebično vezan za državu.
Sa našom brojnom, ekonomski moćnom, obrazovanom i za državu vezanom dijasporom, možemo uspostaviti saradnju u mnogim oblastima. Za tu saradnju, prije svega, potrebno je promijeniti odnos nadležnih institucija prema tom pitanju.
"Za početak bi bilo najvažnije ispraviti namjerno ili nenamjerno napravljeni propust na prošlogodišenjem popisu, a to je nepopisivanje naših iseljenika. U Strategiji za dijasporu, koju je usvojila Vlada, kao jedan od ciljeva naglašava da ”dijaspora bude aktivni sudionik društveno-ekonomskih prilika u Crnoj Gori”. Da bi se ovo ostvarilo smatramo da je preduslov je da se ostvare što tješnji odnosi na relaciji institucije zemlje porijekla-pripadnici dijaspore, da se utvrdi njen broj, kao i resursi sa kojima ona raspolaže u materijalnom, kulturnom i intelektualnom smislu.Zbog toga nam je potreban cjelovit popis dijaspore što je BS već inicirala.
U cilju unapređenja privrednog partnerstva stvaranja povoljnog ambijenta za ulaganje kapitala naših državljana iz dijaspore u Crnu Goru, potrebno je jačanje komunikacija, međusobnog informisanja i saradnje u mnogim oblastima, identifikacija problema sa kojim se najčešće suočava naša dijaspora, posebno u dijelu ličnih dokumenata i pitanja državljanstva. Saradnji u oblasti obrazovanja i nauke, treba posvetiti posebnu pažnju, jer postoji obostrana potreba , kako naše dijaspore za obrazovanjem u oblastima koje ne mogu da dobiju u državama gdje su se doselili, tako I naših institucija za znanjem naše dijaspore stečenim na prestižnim obrazovnim institucijama Posebno obaveza državnih institucijija jeste da pomognu našoj dijaspori u očuvanju kulture i tradicije, kaže se u saopštenju Bošnjačke stranke
