Kako su naveli u saopštenju, zaštita crnogorske i regionalne kritične infrastrukture – energetske, saobraćajne, ICT – zavisi od snažne međusektorske i prekogranične saradnje, sposobnosti državnih aktera za prilagođavanje novim prijetnjama, prepoznavanja uloge vojske i odbrane u zaštiti kritične infrastrukture, te od izgradnje povjerenja i kredibiliteta među partnerima.
“To je zaključak stručne konferencije “Napredna istraživačka radionica (ARW) – Izazovi i perspektive: Izgradnja otpornosti u dinamičnom okruženju kritične infrastrukture”, koju je ove sedmice organizovao Atlantski savez Crne Gore, u saradnji sa Centrom za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda”, istakli su oni.
Ova aktivnost je, dodali su, podržana od strane NATO programa Nauka za mir i bezbjednost (SPS) pod grantom [G7742].
“Ova međunarodna konferencija je u Podgorici okupila 50 učesnika iz NATO i partnerskih zemalja, regiona i Evrope, među kojima su eksperti za kritičnu infrastrukturu, predstavnici akademske zajednice i javnog i privatnog sektora, kako bi razgovarali o jednom od najvažnijih izazova današnjice – zaštiti nacionalne kritične infrastrukture”, poručili su oni.
Kako su kazali, jedno od ključnih pitanja koje je istaknuto tokom četiri panel diskusije u kojima je učestvovalo 16 eksperata iz Crne Gore, regiona i Evrope jeste sajber bezbjednost.
“Riječ je o rastućem izazovu širom svijeta, a eksperti su naglasili da nijedan entitet ili država ne mogu samostalno riješiti ove prijetnje. Takođe je istaknut rastući trend hibridnih napada tokom kojih se sajber prijetnje kombinuju sa političkim, ekonomskim ili vojnim ciljevima”, dodali su.
Kako su pojasnili, učesnici su takođe istakli rastuću složenost regulatornih okvira, koji, premda pružaju smjernice, takođe stvaraju izazove, posebno za manje države.
“Naglašena je potreba za poboljšanom koordinacijom između različitih sektora i nacionalnih tijela kako bi se izbjegle neefikasnosti i osiguralo efikasno sprovođenje propisa”, poručili su.
Prema njihovim riječima, tokom konferencije se razgovaralo i o jazu između akademskog obrazovanja i praktične obuke.
“Iako univerziteti nude kurseve vezane za zaštitu kritične infrastrukture (CIP), sveobuhvatni akademski programi su i dalje rijetki, zbog čega se na tržište rada dolazi bez praktičnog iskustva i vještina za upravljanje krizama u stvarnim situacijama”, naveli su.
Ukazali su i na to da neki od načina da se osnaže kapaciteti u ovim oblastima uključuju uvođenje praksi i obuka podržanih od strane industrije kako bi se akademsko obrazovanje povezalo sa praktičnim primjenama.
“Tu su i osnivanje regionalnih programa koji okupljaju stručnjake i omogućavaju razmjenu znanja, kao i uključivanje studija slučaja, simulacija kriznih situacija i testiranja otpornosti u obrazovne programe”, istakli su u saopštenju.
Na konferenciji je zaključeno i da je za realizaciju ovih ciljeva neophodno uspostavljanje zajedničkog pristupa na nivou jugoistočne Evrope kako bi se na adekvatan način odgovorilo na izazove o kojima je bilo riječi.
