To bi značilo da ni pristanak na promjenu imena zemlje zbog spora sa Grčkom možda ne bi bio dovoljan da poslije petnaest godina – toliko je Sjeverna Makedonija zvanično kandidat za EU – počnu pregovori, piše Dojče vele (DW).
Dokument iz Sofije nosi birokratski naziv: "Memorandum kojim se objašnjava odnos Republike Bugarske i Republike Sjeverne Makedonije u kontekstu procesa proširenja i pridruživanja i stabilizacije". On je prošle sedmice privukao pažnju medija u Skoplju.
Memorandum na šest stranica, poslat iz Sofije u 26 glavnih gradova EU u avgustu ove godine, pojašnjava stav Bugarske o raznim istorijskim pitanjima. Ključno je, kako tvrdi Sofija, "etnički i jezički inženjering koji se dogodio" u Makedoniji u decenijama od Drugog svjetskog rata.
"Pristupni put Sjeverne Makedonije pruža dragocenu priliku njenom vođstvu da raskine sa ideološkim naslijeđem i praksom komunističke Jugoslavije. Proces proširenja ne smije da legitimiše etnički i jezički inženjering koji se odvijao u bivšim autoritarnim režimima “, navodi se u bugarskom Memorandumu.
Prema zvaničnom bugarskom tumačenju istorije, ljudi slovenskog porijekla koji žive u Sjevernoj Makedoniji zapravo su Bugari koji govore bugarski jezik, ali im je ispran mozak za vrijeme Titovog komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji i u tom procesu su vještački dobili novi „makedonski“ identitet i jezik.
Nacionalistički pogledi
Ovaj zahtjev nije nov. To je zvanični stav bugarske države koji postoji od pedesetih godina 20. vijeka. Kao rezultat toga, nesporazumi u pogledu istorijskih pitanja između dva susjeda često su stvarali uzavrele odnose u političkoj areni. Kao članica EU, Bugarska sada ima veliku prednost u odnosu na Sjevernu Makedoniju i namjerava da je iskoristi.
Profesor Ulf Brunbauer, koji vodi katedru za istoriju jugoistočne i istočne Evrope na Univerzitetu u Regenzburgu, kaže da je Memorandum način na koji Bugarska "vrši pritisak nametanjem nacionalističkog pogleda na istoriju i kulturu druge države i njenog naroda".
"To bi bilo kao kad bi Njemačka rekla Austrijancima da su Njemci ili kada bi Danska Norvežane nazvala anomalijom jer su nekada bili dio njihovog carstva i jer se njihov standardni jezik kasnije razvio i odvojio od danskog", rekao je Brunbauer za DW.
Memorandum je izazvao zaprepašćenje u Skoplju i osude u dijelovima bugarske akademske zajednice. Zamjenik makedonskog premijera Nikola Dimitrov rekao je da "jezik ne podliježe priznavanju ili nepriznavanju, jer se u 21. vijeku, posebno u Evropi, nikome ne može uskratiti pravo na samoopredjeljenje i samoizražavanje".
Bugarski sociolog Ivajlo Dičev napisao je u autorskom tekstu za DW na bugarskom da je primarna "optužba" u Memorandumu činjenica da "Sjeverna Makedonija uopšte postoji". "A ako ta nova nacija uporno odbija da se sama ukine – Bugarska to smatra činom agresije".
Okupacija ili oslobođenje?
Tokom Drugog svjetskog rata Kraljevina Bugarska je bila dio sila Osovine i zauzela je teritoriju današnje Sjeverne Makedonije. Makedonska istorija ovaj period naziva "bugarskom fašističkom okupacijom". Ali Bugarska negira tu tvrdnju i tvrdi da su njene snage samo oslobodile svoju braću na zapadu.
U deklaraciji, koju je parlament usvojio prošle godine, Sofija je poručila Skoplju da prestane sa korišćenjem sintagme "fašistička okupacija" kada pominje Bugarsku u svojim udžbenicima istorije i da ukloni sve takve navode sa spomenika koji sjećaju na Drugi svjetski rat.
Za rješavanje ovakvih problema trebalo je da bude zadužena mješovita Komisija osnovana nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma o prijateljstvu 2017. godine.
Grupa istoričara i stručnjaka u domenu obrazovanja iz obje zemlje započela je rad na dugačkoj listi pitanja koja su predmet razdora, ali je prestala sa radom prošle godine. Zvanično, zbog izbora u Sjevernoj Makedoniji i pandemije. Nezvanično, zbog nepremostivih razlika i neslaganja.
Sada bugarska vlada insistira da Komisija nastavi rad i pokaže rezultate ili će put susjedne zemlje prema EU biti zaustavljen prije nego što uopšte počne.
Nema mjesta za bilateralna pitanja
Iako se EU do sada nije oglašavala po tom pitanju, Njemačka je, kao trenutna predsjedavajuća Evropskom unijom, pozvala obje države da riješe otvorene probleme u okviru Komisije koja se bavi istorijskim pitanjima.
Njemačka ambasadorka u Sjevernoj Makedoniji Anke Holštajn odbacila je pokušaje Bugarske da uvrsti bilateralna pitanja u okvir pregovora s EU. "Bilateralne probleme treba rješavati bilateralno", rekla je ona.
Po riječima Dragija Đorgijeva, predsjednika makedonskog ekspertskog tima u Makedonsko-bugarskoj komisiji, to neće biti lak zadatak. "Bugarski memorandum, koji negira savremeni makedonski jezik i identitet, nije od pomoći za uspješan rad Komisije", rekao je on za DW.
Iako mnogi analitičari s obje strane granice misle da bi Memorandum mogao biti propagandni trik vlade Bojka Borisova, kako bi skrenuo pažnju javnog mnjenja sa protesta protiv korupcije koji traju mjesecima, drugi ne misle tako.
"Protesti u Sofiji nemaju nikakve veze sa ovim", napisao je Andrej Kovačev, član Evropskog parlamenta iz bugarske vladajuće konzervativne stranke GERB, u tekstu za DW na makedonskom. Nova vlada u Sofiji neće promijeniti svoj stav, kaže Kovačev i dodaje da Sjevernoj Makedoniji neće biti dozvoljeno da započne pristupne pregovore ukoliko ne prihvati zahtjeve Bugarske.
"Ne nadajte se! U Bugarskoj više nikada nećete naći izdajnika poput Georgija Dimitrova“, poručio je Kovačev, misleći na prvog komunističkog vođu Bugarske (1946-1949), koji je prepoznao postojanje odvojene makedonske nacije i makedonskog jezika.
Njemački istoričar Brunbauer, s druge strane, poziva Brisel i "posebno Berlin" da izvrše pritisak na bugarsku vladu. On navodi da ovakvo ili onakvo tumačenje istorije ili jezika može da "naljuti" nacionaliste sa obje strane granice, ali da nema baš nikakve veze sa kriterijumima koje neka zemlja treba da ispuni da bi bila primljena u EU.
