Prema njihovim riječima, Bulajić je na sastanku posebno naglasio da svi politički akteri u Crnoj Gori trebaju sagledati dubinu političke, ekonomske i sveukupne krize koja je nastala kao posljedica namjere da se promijeni izborna volja građana nakon izbora 2020. godine.
On je kazao da je ta volja bila nedvosmislena i prethodno vladajuću partiju poslala u opoziciju - što je ona deklarativno prihvatila.
Potpredsjednik je rekao da se pojačala složenost ovog političkog stanja nakon vojnog sukoba u Ukrajini i da se već očitavaju posljedice na ekonomskom planu kroz rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata.
"Refleksije i konsekvence ovog sukoba, neminovno nameću kao mogućnost pojave novih izazova", kazao je Bulajić i istakao da se pojačava potreba za dijalogom unutar zemlje i postizanjem pune saglasnosti da Crna Gora čitav tok ove krize prođe sa unutrašnjom kohezijom i razumijevanjem.
Stoga, on je prenio snažno zalaganje za otklanjanjem potencijalnih izazova unutar Crne Gore na tom planu i pozvao sve političke činioce i društvene snage da u tom pravcu ostave sve razlike po strani, a da vrhovni interes budu građani Crne Gore.
Bulajić je ambasadoru Preskeru ponovio spremnost da zakaže sjednicu Parlamenta na način koji je objasnio više puta u javnosti.
Imajući u vidu da njegovi apeli za formiranjem vlade unutar bivše parlamentarne većine, do sada, nisu naišli na odgovor, on je naročito naglasio da je izlaz iz postojeće krize u što hitnijem postizanju konsenzusa o formiranju široke vlade, gdje bi se dogovorom predvidjelo i održavanje vanrednih parlamentarnih i prijevremenih predsjedničkih izbora.
Kako je objasnio, funkcionisanje te vlade i parlamentarne većine, koja bi podržavala tu vladu, regulisalo bi se lex specialis-om za Vladu i Skupštinu, a u isto vrijeme bi se izvršile neophodne promjene u Zakonu o izboru odbornika i poslanika i očistio birački spisak.
Takođe, predsjedavajući je naveo da ukoliko postoji politička volja i spremnost za obrazovanjem te privremene široke vlade, odnosno vlade nacionalnog jedinstva, ona bi u tom mandatu mogla izvršiti deblokadu pravosudnih i tužilačkih institucija, te preduzela korake ka ispunjavanju ključnih kriterijuma za evropski put Crne Gore.
Bulajić je zamolio ambasadora Slovenije, koja je članica Evropske unije i NATO-a, da upozna svoje kolege sa ovom inicijativom u cilju njenog sagledavanja u kontekstu političke krize u Crnoj Gori i ukupne krize u regionu, uključujući situaciju u Ukrajini.