Komentarišući najnovije istraživanje ESPAD-a čiji podaci su pokazali da je 9,1 posto učenika u Crnoj Gori nekada probalo kanabis, kaže da ga rezultati ne čude.
To istraživanje se, podsjeća, sprovodi na svake četiri godine, i kako koje dolazi podaci su sve gori i pogubniji. U kontinuitetu se, dodaje, ne dešava ništa na bolje.
“To je epilog višegodišnjeg i kontinuiranog zanemarivanjaja ovog problema. I prošla i aktuelna vlast ovaj problem konstantno guraju pod tepi. Bilo bi morbidno da mjerimo koja vlada se mećehinskije odnosila prema ovom problemu”, smatra Bulajić.
U Crnoj Gori nema validne strategije
Bulajić za Dnevno kaže da mi u Crnoj Gori nemamo validnu strategiju tj. nacionalni strateški dokument koji uređuje ovu problematiku.
“Mislim da ovu informaciju kažete bilo kome iz sređenih zemalja da vam jednostavno ne bi vjerovao. Imamo činjenično stanje da su nam iz godine u godinu rezultati i podaci bilo kog istraživanja sve alarmantniji”, dodaje on.
Bulajić smatra da bi izvršna vlast više trebalo da se pozabavi ovim problemom, ali da unutar nje imamo više ministarstava koje smatra odgovornima.
“Primarno to su Ministarstvo zdravlja, Ministarsvo rada i socijalnog staranja, kao i Ministarstvo za zaštitu ljudskih i manjinskih prava. Ovdje spada i Ministrartsvo prosvjete”, kaže Bulajić.
“Čudi me neoglašavanje međunarodnih organizacija”
Bulajić smatra da smo u Crnoj Gori navikli da politički subjekti ne vode mnogo računa kada je u pitanju rješavanje problema zavisnosti.
Ono što ga čudi je zašto se po ovom pitanju nikada nije oglasila nijedna međunarodna institucija koje funkcioniše u Crnoj Gori.
“Iako nam često šalju signale po pitanju nekih drugih problematka koje su aktuelne. Zašto mi ne čujemo te institucije da kažu da se dešavaju alarmantne stvari, a drugim marginalizovanim grupama se i te kako bave”, kaže Bulajić.
Kako dodaje, podatak da je svaki deseti srednjoškolac probao drogu bi u svakom društvu trebalo da se shvati kao ozbiljno.
“Ovdje se dešava da neko ko koristi psiohoaktivne supstance može da umre, i to se dešava svakoga dana. Potpuno je čudno da nikada ni od koga iz sređenijih zemalja nikakav signal nijesmo dobili”, kaže on.
Zanemarena problematika
Govoreći o problemu bolesti zavisnosti Bulajić smatra da se radi o zanemarenoj problematici ili, kako kaže, o problematici koja nikada nije “trendi”.
Ipak, ne shvata zašto se zavisnička populacija nikada ne uzima u obzir imajući u vidu činjenicu da su na hiljade ljudi u Crnoj Gori zavisnici.
“Ne mislim samo na djecu i mlade koji su probali, nego na aktivne zavisnike i zavisnice”, kaže Bulajić.
Napominje da je bilo dosta situacija da su djeca koja su u završnim razredima osnovne škole tražila pomoć zbog problema zavisnosti.
“Poražavajuće je što su u momentu kada traže pomoć uveliko zašli u zavisnost i nijesu 'počeli' juče. Ranije, kada se obrati neko sa 20 godina i kaže da konzmira drogu pet godina unazad svi bismo se začudili. Danas, nažalost, to nije slučaj, postalo je nešto čemu se ne čudimo”, kaže Bulajić.
Registar u nadležnosti IJZ
Što se tiče registra narkomanije u Crnoj Gori, Bulajić smatra da se nalazi “pod kapom” Instituta za javno zdravlje, te da nije ažuriran.
Registar bi, kaže, trebao da bude šira priča tj. da ljekari prijavljuju svakog pacijenta.
“Kad ti podaci budu apdejtovani ponovo neće oslikavati pravo stanje, jer će biti evidentirane samo osobe koje su se javile zdravstvenim ustanovama za tretman”, smatra Bulajić.
Naveo je primjer Hrvatske na koji bi trebalo da se ugledamo.
“Oni kao i većina drugih država EU praktikuju da se zvaničan broj množi. sa tzv. tamnom brojkom. Ta tamna bojka je 2,5. Recimo ako je zvaničan podatak da ima 1000 zavisnika, realno se pretpostavlja da je taj broj 2.500 hiljade”, rekao je Bulajić.
