Nedavno predstavljanje logoa nove nacionalne avio-kompanije To Montenegra izazvalo je buru reagovanja i zaprepašćenje laičke javnosti, koja je prvenstveno na društvenim mrežama žestoko kritikovala pobjedničko rješenje za logotip nacionalnog avio-prevoznika. Iz kompanije To Montenegro su Pobjedi saopštili da su jako zadovoljni logotipom koji će ubuduće da predstavlja brend Air Montenegro, te da im je želja bila da sačuvaju jedan jako kvalitetan znak kakav je bio znak Montenegro erlajnza i da mu daju novi život. U kompaniji smatraju da su u tome uspjeli.
Dekan Fakulteta vizuelnih umjetnosti na Univerzitetu Mediteran profesor Nikola Latković, koji je bio član žirija ocijenio je da je žiri izborom pobjednika afirmisao prvenstveno kvalitet, a ujedno i restilizaciju kao vid redizajna. Konsultant za komunikacije Miodrag Strugar je našoj redakciji saopštio da je uzrok tolike negativne reakcije javnosti na izbor za logo Air Montenegra, odsustvo adekvatne komunikacije tokom samog procesa i posebno na pres konferenciji na kojoj je predstavljen.
- Kako je početkom decembra nevješto, neadekvatno i suprotno svim pravilima komunicirano gašenje Montenegro erlajnza, tako se nastavilo sa svim ostalim, pa i sa predstavljanjem logoa nove nacionalne avio-kompanije. Vjerujem da uzrok tolike negativne reakcije javnosti na izbor za logo Air Montenegra više možemo tražiti u odsustvu adekvatne komunikacije tokom samog procesa i posebno, na pres konferenciji na kojoj je predstavljen nego u rješenju koje je nemušto predstavljeno. Kao da im nije bilo stalo ili su potcijenili i stručnu i laičku javnost – kazao je Strugar Pobjedi.
Loš start
On smatra da su bila legitimna oba puta – i sasvim novi logo za novu kompaniju i zadržavanje i redizajn onog, ,,zaista sjajnog“ znaka Montenegro erlajnza.
- Jasna mi je namjera onih koji odlučuju, iako nijesam mogao pronaći ni viziju ni vrijednosti nove kompanije, niti neku strategiju razvoja ni kompanije ni brenda. Želja da brend Air Montenegro vrijedi kao brend Montenegro erlajnz da prenosi emociju koju je on prenosio, vjerujem, opredijelila ih je da se odluče na korišćenje (modifikovanog) logoa Monetenegro erlajnza. Hoće li u tome uspjeti, zavisi od mnogo faktora. Za sad, kad je brendiranje u pitanju, a ne smijemo stavljati znak jednakosti između logoa i brenda, ne ulivaju povjerenje – ocijenio je Strugar.
Prema njegovim riječima dobra vijest je da se, uprkos ,,ovakvo lošem startu“, stvari mogu popraviti i da ovo može biti samo jedna ,,ružna epizoda“.
- Neka stalno imaju na umu da je brendiranje posao zauvijek, da to nije trošak, nego investicija i da time treba da se, kao u svakoj uspješnoj kompaniji i ozbiljno i profesionalno bave, a ne kao do sad – rekao je Strugar.
Govoreći o pobjedničkom rješenju, on je naveo da ne bi komentarisao dizajnerski posao.
- Ali bih apelovao na one koji odlučuju da još jednom razmisle da li je pametno razdvajati naziv naše države, da li će samostalno NEGRO kod svih inostranih javnosti buditi pozitivnu emociju (ne moraju se pozivati na jednako loš primjer turističkog logoa) i da li zaista žele da ispis brenda (Air Montenegro) na avionu mogu pročitati samo oni koji u njega ulaze ili bi, možda, bilo bolje da on bude vidljiv i iz daljine – saopštio je Strugar.
On je dodao da će se vrlo brzo egzaktno pokazati da li su donijete prave odluke da se ugasi Montenegro erlajnz poslije samo desetak dana rada nove Vlade i da se osnuje nova nacionalna avio-kompanija.
- Je li se Montenegro erlajnz mogao spasiti kroz transformaciju, kao što se to pokušava učiniti sa njegovim znakom i je li nova kompanija mogla iskoristiti još neke djelove temelja svog prethodnika, pitanja su koja će se morati razjasniti – rekao je Strugar.
On tvrdi da su svi ti procesi ,,očigledno je i laicima“, od samog početka katastrofalno loše komunicirali.
- Pošto komunikacija uvijek mora da se temelji na stvarnoj realizaciji organizacije, jedino možemo da se nadamo da je problem samo u komunikaciji – kazao je Strugar.
Sačuvan kvalitetan znak
U kompaniji To Montenegro su jako zadovoljni logotipom koji će ubuduće da predstavlja brend Air Montenegro.
- Naša želja je bila da sačuvamo jedan jako kvalitetan znak kakav je bio znak Montenegro erlajnza i da mu damo novi život i smatramo da smo u tome uspjeli – poručili su iz avio-kompanije.
Iz kompanije je saopšteno da su za ovaj projekat angažovala žiri koji je u sastavu imao eminentna imena i koji je organizovao konkurs po najvišim standardima struke.
- Konkursom koji se bazirao na redizajnu naslijeđenog znaka, jasno su bili definisani ciljevi, uslovi i pravila koji su traženi od autora. Konkurs je postavio i vrlo specifične i ograničavajuće instrukcije, kako bi nasljeđe bilo sačuvano, dominantno plavim koloritom, ali prvenstveno formom: Redizajnirani znak mora zadržati dovoljno elemenata vizuelnog koda izvornog znaka Montenegro erlajnza – pojasnili su iz To Montenegra.
U kompaniji smatraju da autorsko djelo dizajnera Maksima Arbuzova u potpunosti odgovara ciljevima konkursa i da je kompanija To Montenegro ovim konkursom postavila smjernice za unapređenje konkursnih standarda za budućnost.
Konkurs
Dekan Fakulteta vizuelnih umjetnosti na Univerzitetu Mediteran profesor Nikola Latković, koji je bio član žirija naveo je za našu redakciju da je konkursom tražen logo brenda Air Montenegro, kao kompozicija redizajniranog znaka Montenegro erlajnza i ispisa naziva.
- Od učesnika se tražilo da elaboratom riješe i priručnik, a da redizajnom zadrže vizuelni kod znaka: ,,glavu orla u profilu, sa pogledom u smjeru leta, predstavljenu iluzijom jednog poteza“, te da glavnu korporativnu boju smjeste u plavi dio spektra. Ukratko, traženo je da unaprijede znak, što smo kao žiri provjerili kroz kriterijume identifikacije, semantike, estetike i tehnologije – kazao je Latković.
Na pitanje da li je konkurs ispunio očekivanja Latković je saopštio da je konkurs već raspisom odnio veliku pobjedu.
- Obezbijedio je inspirativni tematski okvir, precizne pravne i proceduralne aspekte, solidne rokove i pristojan nagradni fond. Obezbijedio je neanonimnost i žirija i učesnika, a prvi put u drugo kolo uveo neposrednu odbranu najboljih prijedloga – rekao je Latković.
On smatra da je od otvaranja rješenja do objave konkurs tekao glatko, ,,sigurnim hodom“ žirija.
- Iako je povremeno bilo i komičnih situacija od intelektualnog napora, u tom hodu nije bilo prostora za lični stav na osi dopadanja. Zato kao stručni garant ispred Fakulteta vizuelnih umjetnosti ni sada nijesam pozvan da iznosim lični stav o bilo kojem pa i pobjedničkom rješenju – saopštio je Latković.
Prema njegovim riječima ono o čemu se može polemizovati jeste shvatanje pojma redizajn.
- Žiri je izborom pobjednika afirmisao prvenstveno kvalitet, a ujedno i restilizaciju kao vid redizajna. Ostale nagrade govore da smo afirmisali i radikalnija viđenja - redizajna, dakako – istakao je Latković.
Na pitanje, kakvo je njegovo mišljenje, da li je eventualno trebalo raditi potpuno novi vizuelni identitet nove avio-kompanije, odnosno, da li je možda trebalo u potpunosti napraviti otklon od starog rješenja Montenegro erlajnza, Latković je naveo da je od apriorne važnosti da kada upravljamo javnim interesom lične stavove ostavimo u kafani.
- Zamislite da arheolog bači iskopani nalaz zbog ličnog stava ili ukusa. Orao iz 1995. godine je prevazišao i nažalost nadživio svog autora, arh. Đorđa Markuša (1935-2011), te tako postao i ,,naš“ žig, naše nacionalno blago. U nastavi se uvijek klonim od unaprijed datih načina, a kao dizajner još više. Sada kad sam se našao sa kolegama na braniku (vizuelne) kulture primijenio sam ljubav kao jedinu ,,metodologiju“ – naglasio je Latković.
On je dodao da se na ovaj proces nijesu mogle primijeniti ni teorije ni uporedne prakse (re)brendinga.
- Ovo je bila borba za duh nacije, što nema cijenu. Upravo salve memova, doskočica i karikatura koje su buknule odmah nakon objave to i potvrđuju. Od svih ću pomenuti vic u kome se dva druga sretnu poslije ,,100 godina“ i jedan drugog pohvali kako se ne mijenja ,,ka’ ni logo Montenegro erlajnza“ – rekao je Latković.
On tvrdi da se znak Montenegro erlajnza svojim trajanjem ukorijenio i bezumno ga je bilo amputirati.
- Sjetimo se samo cetinjskog Brijesta, posječenog simbola crnogorske suverenosti, svojevrsnog duhovnog genocida. Pod krošnjom meritorno preuzetog, sačuvanog i danas već redizajniranog znaka će se stvarati novi brend, sa ulogom održanja društvenog i privrednog kontinuiteta – poručio je Latković.
Nijesu povrijeđena autorska prava
Odgovarajući na pitanje da li su sa ovakvim izborom logotipa povrijeđena autorska prava, Latković je saopštio da je ovaj konkurs vjerovatno presedan po pitanju upravljanja intelektualnom svojinom prije, u toku i nakon završetka konkursa.
- Nakon što su prevagnuli argumenti nasljeđa kompanija je obezbijedila sve pravne predispozicije, pa se moglo pristupiti pripremi konkursa. Sam raspis je zatim otklonio sve autorske rizike za učesnike i naručioca (učesnici su garantovali za autorstvo nad cjelinom predloženog rješenja, a naručilac se zadržao u zakonskim okvirima prenosivih autorskih i srodnih prava) – pojasnio je Latković.
On je dodao da se žiri u drugom kolu držao podalje od upliva u autorstvo i zakonom garantovane umjetničke slobode.
- Konačno, nadoknadom za prvu nagradu je pokrivena ne samo cijena loga, već cijena licence za njegovu nesmetanu eksploataciju, bez vremenskog i prostornog ograničenja. Ovaj konkurs je svojevrsno opravdanje ,,desetke“ koju je Crna Gora onomad dobila od EU za pregovaračko poglavlje koje se bavi intelektualnom svojinom – kazao je Latković.
