Samo za 15 dana januara izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović oštetio je kompaniju za 1,2 miliona eura. Ako nastavi sa tim trendom, direktna šteta do kraja godine biće 21,4 miliona eura, što otvara pitanje preispitivanja odgovornosti, upozorio je ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović u dopisu proslijeđenom Čađenoviću, premijerovom kabinetu, zaštitniku imovinsko-pravnih interesa države i Regulatornoj agenciji za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
Redakcija Pobjede je imala uvid u to pismo u kojem se ističe da Čađenović mora pod hitno da podnese novi zahtjev za određivanje regulisane cijene struje za gubitke na mreži.
Podsjetimo, CEDIS je 2021. godinu završio sa deset miliona eura minusa, koji je pokušao, u dogovoru sa EPCG, pokriti retroaktivnim smanjenjem faktura. Kako im je to zabranjeno, niko osim Čađenovića i bliskih saradnika još nije vidio finansijski izvještaj CEDIS-a za 2022. godinu. Opravdano se sumnja da su u toku samo još predsjednik borda Elektroprivrede Milutin Đukanović (DF), kao partijski drug Čađenovića i direktor EPCG Nikola Rovčanin (Demokrate).
On je juče saopštio kako treba najmanje 20 miliona eura od 30 miliona dobijenih od EU za rješavanje problema nastalih u energetici, dati CEDIS-u. Jer je 8,5 miliona već namijenjeno kao pomoć socijalno ugroženim građanima..
A kako je monopolistički i profitabilni CEDIS spao na ove grane?
CEDIS je, po Zakonu o energetici, dužan da kupi električnu energiju za funkcionisanje domaćinstava i privrede, ali i za pokrivanje gubitaka na mreži. Struju za domaćinstva i privredu lani je nabavljao preko Berze električne energije (BELEN), pri čemu im je EPCG naplaćivala 116,22 eura za megavatsat (MWh). Za razliku od kilovata za domaćinstva i privredu, čija cijena nije regulisana, cijenu za pokrivanje gubitaka na mreži određuje regulator, u ovom slučaju REGAGEN.
Čađenović je krajem avgusta REGAGEN-u dostavio zahtjev da MWH za pokrivanje gubitaka 2023. godine bude 119,36 eura. Međutim, krajem novembra on povlači taj zahtjev. Tada je to objasnio populističkim pristupom dvije stranke pred izbore, navodeći da neće dozvoliti poskupljenje struje kroz povećanje cijene regulisanog kilovata. Pri tome su se sva trojica čelnika EPCG i CEDIS-a iz redova DF i Demokrata pohvalili kako je Crna Gora jedina zemlja u kojoj u ovo vrijeme izražene energetske krize zbog rata u Ukrajini nije poskupila struja. I, naravno, to objasnili politikom svojih stranaka i svojim ličnim uspjehom.
Odbor REGAGEN-a je na sjednici od 29. i 30. novembra ocijenio da se povlačenje zahtjeva CEDIS-a za određivanje regulatornog prihoda od 119,36 eura za MWh ima smatrati kao da kompanija nije niti podnijela zahtjev. Time su se stekli uslovi za primjenu člana 61, stav 1 zakona i člana 3, stav 1 Pravila za korekciju cijena. Tim je aktima propisano da se privremene cijene utvrđuju na nivou važećih, koje je utvrdio REGAGEN. A to onda znači da CEDIS i ove godine ima regulatorni prihod od 52,9 eura za MWH, kao i lani.
"Veoma važna činjenica, koju ovim putem posebno ističemo je ta da ste ostali pri Vašem zahtjevu, cijena električne energije koja bi Vam bila pravdana za pokrivanje gubitaka bi iznosila 119,36 eura za MWh", navodi se u Ibrahimovićevom dopisu.
Objasnio je da je, na osnovu rezultata aukcije za gubitaka u distributivnom sistemu za 2023. godinu, koja je održana 30. decembra posredstvom BELEN-a, CEDIS kupio 18,42 hiljade MWh struje od EPCG po cijeni od 215,92 eura za megavatsat.
"Dodatno se moramo zapitati na osnovu čega je EPCG ponudila cijenu od 215,92 eura za MWh u trenutku kad je prosječna cijena na Mađarskoj berzi električne energije (HUPX) iznosila 130,3 eura za MWh. Odnosno, prema dostupnim podacima, cijena se ove godine na HUPX-u kretala od 17,75 do najviše 184,18 eura za MWh", naveli su iz Ministarstva i dodali da bi cijena EPCG od 215,92 eura za MWh mogla biti model da se regulišu odnosi između CEDIS-a i EPCG od prošle godine, kad im nije bilo dozvoljeno da za deset miliona eura duga umanje retroaktivno fakture.
"Imajući sve ovo u vidu, svakim danom kojim prolongirate primjenu privremene cijene za pokrivanje gubitaka od 52,9 eura izazivate veću štetu za CEDIS. Podnošenje novog zahtjeva REGAGEN-u Vas neće osloboditi odgovornosti, ali je važno da
Vam skrenemo pažnju da će, čim to prije uradite, šteta za Vaše društvo biti manje", naveli su iz Ministarstva kapitalnih investicija.
Komentarišući zahtjev CEDIS-a Vladi da donese odluku o uvođenju mjera obavezne isporuke struje za pokrivanje gubitaka na mreži po posebno utvrđenoj cijeni, jer će u suprotnom biti ugrožen kompletan sistem, iz Ministarstva su odgovorili da je Čađenović svjestan da je preuzeo odgovornost upravljanja preduzećem koje obavlja djelatnost od javnog interesa i da narušavanjem rada CEDIS-a i ugrožavanjem ostalih energetskih subjekata preuzima ličnu i profesionalnu odgovornost za eventualne posljedice.
Podsjetili su ga na član 270 Krivičnog zakonika, koji predviđa kaznu od tri mjeseca do pet godina zatvora za one koji zloupotrijebe monopolistički položaj firme, izazovu poremećaj na tržištu i nanesu štetu drugim firmama, potrošačima ili korisnicima. J. RABRENOVIĆ
Rovčanin traži da se CEDIS-u da pomoć EU za saniranje posljedica energetske krize
Rovčanin je juče, učestvujući u emisiji Radija CG, zahtijevao da se sa novcem EU za pomoć građanima i firma pokriju gubici CEDIS-a, jer su ,,morali nabavljati struju po znatno skupljoj cijeni od one koju naplaćuju građanima“. Što nije tačno, jer građanima naplaćuju struju po neregulisanim cijenama, a regulisane se cijene odnose samo na gubitke na mreži nastale zbog krađe ili kašnjenja u modernizaciji.
Rovčanin je, nastavljajući sa populističkom pričom, kazao da su EPCG i njene kćerke firme ,,na svojim leđima iznijele kompletan teret krize, bez pomoći države, bez povećanja cijene struje i praktično pobijedili energetsku krizu sopstvenim sredstvima“.
"Ako bismo povećali cijenu deset odsto, prihod bi bio povećan sedam, osam, devet miliona. Ali, svakom intervencijom bismo ugrozili naplatu, imajući u vidu da je na vrhunskom nivou. Ako dođe do pada naplate jedan odsto, gubimo tri-četiri miliona na godišnjem nivou. Tako da od tog povećanja cijene ne dobijamo gotovo ništa", računa Rovčanin
