Sve češće se u javnosti iz redova parlamentarne većine otvara pitanje srpskog jezika, odnosno njegovog prepoznavanja kao službenog umjesto jezika u službenoj upotrebi.
Najnovija izjava na tu temu dolazi od predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Za jedan od beogradskih medija Mandić je saopštio da srpski ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda, te da je njegovo proglašenje službenim jezikom u Ustavu Crne Gore proces koji traje.
“Polazeći od činjenice da je nama potrebno veliko pomirenje poslije političkih trauma, raspada država u kojima smo živjeli, nesporazuma i teških političkih borbi koje smo vodili, do novih ustavnih i zakonskih rješenja treba da dođemo svi zajedno kroz dijalog i propisane procedure”, kazao je Mandić.
95Da tamo gdje se teško postiže konsenzus ne bi trebalo potencirati identitetska pitanja, mišljenja je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
“I stvar jezika i stvar državljanstva su jako interesantne teme i za nas Albance u Crnoj Gori da se riješe na drugačiji način nego što su sada, ali da bih bio principijelan do kraja ne bi bilo loše da ta pitanja ipak čekaju druga vremena”, kaže Camaj.
Camaj međutim ne vidi ništa loše u tome da imamo više jezika u službenoj upotrebi, ali napominje da se to pitanje mora rješavati pažljivo i u pogodnom trenutku.
“To što bi bilo više jezika u službenoj upotrebi ili službenih jezika u Crnoj Gori, to ništa ne bi štetilo Crnoj Gori više nego što šteti Švajcarskoj što imaju tri službena jezika. Tako da računam da to pitanje se mora riješiti, ali je to pitanje dogovora i mislim da se to može čak riješiti konsenzusom, samo ne možda u ovim vremenima kada svako pitanje koje se tiče rješavanja jednog nacionalnog pitanja u Crnoj Gori proizvodi udaljavanje jednih od drugih. Mi moramo ipak da radimo na onome što nas trenutno zbližava”, navodi Camaj.
Sličan stav imaju i lingvisti.
“Smatram da u ovom trenutku ne treba nikako pokretati pitanje jezika, kao ni himne, ni zastave, ni drugih stvari. Jednostavno, to su identitetska pitanja koja u ovom trenutku nikome ne donose dobro, samo vode u dalje podjele. Ovo je situacija u kojoj mi treba da sve snage usmjerimo ka pristupanju Evropskoj uniji, a mi imamo jako puno drugih problema na koje se treba fokusirati”, kazao je za RCG profesor Igor Lakić.
Da bi se trebalo fokusirati na ekonomiju, infrastrukturni razvoj, evropske integracije i vladavinu prava, te da identitetske teme nijesu prioritet Vlade, saopštio je generalni sekretar pokreta Evropa sad Boris Pejović.
