"Niko ne spori pravo četerdesetjednog poslanika, to jeste većine da punopravno odlučuje o donošenju zakona, ali donešeni zakoni ne bi smjeli derogirati ustavna ovlašćenja, koja su potvrđena dvotrećinskom većinom, jer bi to imalo obrise ustavnog puča", poručio je Camaj.
On je poručio da kao predsjednik DSA, "stranke koja je bila najglasnija i u praksi najaktivnija među manjinama protiv bivšeg režima, koja nikada nije koketirala sa vlašću, kao čovjek koji je dao svoj doprinos od devetesetih u razbijanju straha i idolopoklonstvu prema nosiocima vlasti, a koji je svojevremeno izjavio da je bolje sa nacionalistima nego sa korumpiranima, kao čovjek koji je okusio pokušaje diciplinovanja kroz prijetnje (2016), a i kao autor više tekstova koji su propagirali potrebu da se jedna strana oslobodi tereta korupcije, a druga tereta kleronacionalizma, kako bi se došlo do stabilne vlasti", što misli i danas, ne može a da oćuti posljednje korake aktualne većine.
"Niko ne spori pravo četerdesetjednog poslanika, to jeste većine da punopravno odlučuje o donošenju zakona, ali donešeni zakoni ne bi smjeli derogirati ustavna ovlašćenja, koja su potvrđena dvotrećinskom većinom, jer bi to imalo obrise ustavnog puča. No, ovim povodom neću lamentirati niti plakati nad sudbinom Crne Gore, jer ima ko, ako hoće, mada kao građaninu koji je 2006, a i prije, dao svoj puni doprinos u osamostalenju države, nije mi svejedno. Razočarenja, koja su umjesna, politikama koje je vodila prethodna DPS većina, ne mogu biti razlog urušavanja pravnog poretka", rekao je Camaj.
Ne može se, dodaje, ovo smatrati naknadnom pameću, jer o tome je, dodaje, i prije pisao ako kaže da niko nije veći krivac za ovo stanje od same prethodne DPS-vlasti.
"Jer ne može obični građanin-glasač, da brine o državi koju su oci opljačkali. Nije mogao niko uraditi išta gore za svoju državu od onih koji su je, omotani crnogorskom zastavom, opljačkali do gole kože. Takođe, niko nije mogao uraditi više protiv opstanka bivše većine, koja je promovisala sebe kao garant opstanka države, od samih njih, jer umjesto da targetiraju glasove na koje pretenduje sadašnja većina, oni su učinili sve da uvedu razdor među manjinske stranke, koje su im inače bile poprilično privržene. Urnisanje bloka suverenističkih stranka zarad ličnih i uskopartijskih interese došlo je na naplatu. I to, ne bude li pameti, na štetu države", saopštio je Camaj.
Ipak, predmet ovog teksta je, kaže Camaj, postupak sadašnje većine i izglasavanje uveliko pomenutog zakona.
"Pravnički i politički postupci dijela ove većine, koja je do faktorisanja došla glasovima procrnogorskog biračkog tijela, su veoma diskutabilni. Ne samo pravnički i politički, već nadasve državnički. Zato se nadamo da će taj dio crnogorske većine uvidjeti kuda vodi poigravanje ustavom i da će u ponovljenom glasanju odbiti da podrži uvod u neustavno stanje. Inače ostali bi sumnjivi motivi ovog dijela većine, za takvo glasanje u Parlamentu Crne Gore. Dok motivi većeg djela su opšte poznati, i uočljivi su, još od referenduma 2006. godine", kazao je Camaj.
Ono na što posebno želi skrenuti pažnju ovim tekstom je, kako je naveo, položaj manjina i ponovno njihovo etiketiranje da su za nešto krivi.
"Ta krivica se nameće čas sa jedne, čas sa druge strane. Ako si protiv ove odluke, u očima jednih, podržavaš politiku DPS-a, ako podržavaš ovu većinu, onda si protiv Crne Gore. Niti jedno, niti drugo ne drži vodu. Jer biti u ovoj vlasti nije veći jeres nego što je bilo 2006, nakon „Orlovog leta“, ili nakon pohoda na naše svetinje u Šas 2018. godine. A kompleks da su protiv države barem se manjinama ne može nametnuti", poručio je Camaj.
Na kraju, kako je rekao, ne piše ovo da se bilo kome opravda, a još manje dodvori, jer to nije njegova odlika, niti odlika njegove stranke.
"Čisto da se zna da se manjine u ovom momentu moraju ređati na strani očuvanja ustavnog poretka i građanskog mira i da ne budu moneta za podkusurivanje, kao što se desilo u prošlosti, od koje bi trebalo da naučimo ponešto. Podjela Crne Gore na „bjelaše i zelenaše“, nakon Podgoričke skupštine, 1918. samo Malesiji je koštalo stotine glava. Znam da su druga vremena, ali pišem ovo, sjećanja radi na politike velikih nad malom Crnom Gorom, i uopšte nad malim narodima. Ni region, ni Crna Gora nemaju potrebu za otvaranje vrata tim politikama. Zato upamet se dobro Crnogorci, ali upamet se dobro i manjine", zaključio je Camaj.
