Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) juče je dao mišljenje na prijedlog fiskalne strategije (FS) za period od 2024. do 2027. godine, na zahtjev Ministarstva finansija (MF) s kraja prošle sedmice. Iako je generalno iskazana podrška ovom planu Vlade, Savjet CBCG je ukazao da FS ne analizira negativne makroekonomske scenarije te postavio pitanje šta ako u slučaju nekog negativnog makroekonomskog šoka, budžetski prihodi ne porastu u skladu sa projekcijom. Smatraju da je potrebna dodatna analiza u tom dijelu.
Osim toga, Savjet je ukazao da nije izvjesno ni da će stopa rasta BDP-a iduće godine biti 4,8 odsto, zbog remonta TE Pljevlja, te mogućnosti odlaska jednog broja nerezidenata.
RIZICI
Savjet CBCG je ocijenio da će smanjenjem doprinosa za PIO doći do povećanja konkurentnosti privrede zbog smanjenja troškova rada, ali da to nosi i potencijalne fiskalne rizike.
"FS se odnosi na period do 2027, ali je poželjno sagledati dalekosežne posljedice ukidanja doprinosa za PIO. Treba uzeti u obzir i rizik pada nataliteta, koji u dugom roku može povećati mandatorne troškove za socijalne transfere, dok se istovremeno životni vijek u Crnoj Gori povećava. U tom pravcu CBCG sugeriše da se FS dopuni dugoročnom procjenom uticaja mjera smanjenja doprinosa za PIO. Radi se o mjeri koja sistemski utiče na prihode PIO i penzije zaposlenih, te CBCG smatra da je potrebno uraditi simulaciju iznosa penzije na sličan način kako je to urađeno na nivou zarada sa horizontom do 20 godina. Takođe sugerišemo da se uradi procjena uticaja ovih mjera na prihode i održivost PIO sa dugoročnim horizontom", navodi se u mišljenju CBCG uz napomenu da nije prikazana metodologija na osnovu koje se došlo do ovih projekcija.
Iako će, kako se navodi u mišljenju, rast zarada uticati na rast životnog standarda i smanjenje nejednakosti, istovremeno će biti i izazov za neka preduzeća, što stvara rizik od rasta sive ekonomije.
To može podstaći kompanije da pribjegnu ugovorima sa skraćenim radnim vremenom ili preko agencija ili ugovorima o djelu, kako bi zaobišli propise u vezi sa minimalnom zaradom. Savjet CBCG, kako navodi, podržava Vladu da pojača inspekcijski nadzor, ali smatra da su potrebne i stimulativne mjere kako bi se ublažio efekat povećanja obaveza.
INFLACIJA
Rast plata, penzija, investicija, akciza i PDV-a mogao bi, kako ocjenjuje Savjet CBCG, uticati na inflaciju.
"Očekuje se da će ovaj uticaj na inflaciju biti ograničen, odnosno manji od rasta agregatne tražnje zbog visokog stepena uvoza i činjenice da se cijene uvoznih proizvoda formiraju na međunarodnom tržištu", navodi se u mišljenju.
Imaju dilemu u odnosu na planirana povećanja prihoda da li su oni realno planirani i da li bi mogli dovesti do većeg deficita i javnog duga od projektovanog. Iako saglasni sa planom Vlade u vezi sa mogućnošću aranžmana sa Svjetskom bankom i emitovanjem domaćih državnih obveznica za fizička lica, zbog rizika od nepovoljnih zaduživanja, iz CBCG naglašavaju da se mora imati u vidu da domaće tržište ima ograničen potencijal. Sugerišu da se što prije kreira strategija upravljanja javnim dugom. CBCG je saglasna sa planiranim zakonskim izmjenama u cilju povećanja budžetskih prihoda, ali ukazuje da bi nova stopa PDV-a od 15 odsto mogla demotivisati privrednike da nastave sa svojom djelatnošću, te uticati na povećanje cijena, ali i sive ekonomije.
MF je dvije sedmice nakon što je Skupštini uputilo zakone predstavljene u Nacrtu FS, na svom sajtu objavilo izvještaj sa javne rasprave koja je završena 7. avgusta, a u okviru koje su 42 učesnika poslala ukupno 119 primjedbi, od kojih većina nije prihvaćena.
Poslanici bi na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet trebalo da se izjašnjavaju o ovim zakonskim izmjenama, dok bi, kako je najavljeno iz Skupštine, tokom ove sedmice trebalo o njima da se raspravlja i na plenumu.
Najveću polemiku među učesnicima javne rasprave izazvalo je smanjenje doprinosa za PIO, uvođenje dvije minimalne zarade od 600 i 800 eura te uvođenje jedinstvene stope PDV-a od 15 odsto za smještaj i ugostiteljstvo. U objašnjenju Sindikatu pravosuđa i javne uprave, iz MF navode da nije moguće da minimalna zarada bude 800 eura niti da se plate uvećavaju povećanjem koeficijenata, jer bi time poslodavci bili u nepovoljnoj situaciji, narušio bi se poslovni ambijent, što bi dovelo i do rasta nezaposlenosti. Uniji slobodnih sindikata, koja se zalagala za jednu minimalnu zaradu od 700 eura, bez obzira na stručnu spremu, rečeno je da su dvije minimalne zarade mjera kompromisa sa poslodavcima te da to ne brani poslodavcima da zaposlene plaćaju i više.
NEDOUMICE
U izvještaju koji potpisuje ministar finansija Novica Vuković stoji da smanjenje doprinosa i povećanje minimalne zarade neće uticati na smanjenje penzija, te da bi one značajno manje rasle bez ove planirane reforme. Napominju da visina penzije ne zavisi od visine doprinosa sa PIO, te da se ona usklađuje sa bruto 1, a ne bruto 2 zaradom.
Značajan broj nedoumica izazvao je plan Vlade da iznos minimalne zarade bude povezan sa nivoom obrazovanja. Inicijalno je iz MF saopšteno da će svima po tom kriterijumu biti povećana minimalna zarada, dok je tokom javne rasprave saopšteno da je ,,logično da to zavisi“ od svake pojedinačne sistematizacije. Tako će, sudeći prema odgovoru MF na pitanje Port of Adria koji su ukazali na situaciju da su sistematizaciju usklađivali sa realnim stanjem, zaposleni različitog obrazovanja na faktički istim radnim mjestima primati različitu minimalnu zaradu.
"Normom koja predviđa da će minimalnu zaradu od 600 eura primati zaposleni na radnim mjestima do V nivoa kvalifikacije, odnosno 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom obrazovanja, precizno je definisano da se visina minimalne zarade utvrđuje u zavisnosti od kvalifikacije obrazovanja utvrđene za radno mjesto zaposlenog", stoji u odgovoru MF.
Kažu da će inspekcija rada kontrolisati primjenu ovih zakonskih rješenja, kako bi se suzbile eventualne nepravilnosti, odgovarajući na primjedbu da bi moglo doći do favorizovanja nižeg stepena stručnosti kao jeftinijeg rješenja za poslodavce.
Na navode Američke privredne komore da nije dobro ukidati stimulativne mjere i poreske olakšice prilikom ulaganja u hotele sa pet zvjezdica, iz MF su ukazali da više ne postoji potreba da budu oslobođeni PDV-a, jer je u međuvremenu ubrzana procedura povraćaja PDV-a, što je ranije bila značajna barijera prilikom izgradnje. Na brojne primjedbe u vezi sa stopom PDV-a od 15 odsto za turizam i ugostiteljstvo, iz MF su kazali da time kompenzuju izgubljene prihode države zbog smanjenja doprinosa čime će Crna Gora postati jedan od najpovoljnijih poreskih sistema kada je riječ o troškovima rada, te da će biti ujednačen PDV za smještaj i hranu. Kažu da su to ranije bili osnovni zahtjevi hotelijera, koji su ukazivali da različite stope dovode do diskriminacije i negativno utiču na poslovni ambijent.
Savjet stranih investitora je, kako su naveli, očekivao da će se FS više fokusirati na razvoj, diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti, privlačenje stranih investicija, jačanje avio-dostupnosti, ali da se na ovaj način uvodi dodatni rizik zbog povećane potrošnje, što će uticati na rast cijena i inflaciju. Ukazali su i da su hotelske usluge za koje će PDV sa sedam ići na 15 odsto, veoma osjetljive na promjene cijena te da ovo može imati dalekosežne posljedice na turizam. Iz Savjeta su ukazali da se povećanje PDV-a ne može pravdati nižim poreskim opterećenjem na zarade, jer se te dvije mjere ne mogu kompenzovati bez značajnog negativnog uticaja na poslovanje turističke privrede. Navode i da će samo kompanija Hotels Group Montenegro stars zbog toga imati trošak od milion eura.
Iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića je ocijenjeno da su kompenzatorne mjere u FS vrijedne 205 miliona eura nedovoljno transparentno prikazane, te da su kvalitetno objašnjene samo ,,preostale minijaturne“. Ocjenjuju da je Vladina projekcija da je manjak od 180 do 200 miliona eura zbog smanjenja doprinosa za PIO djelimično optimističan, te da će taj iznos u idućoj godini biti preko 200 miliona.
"U najoptimističnijem scenariju program ,,Evropa sad 2“ će dovesti do ukupnog budžetskog manjka od najmanje dva odsto BDP-a, vjerovatno 2,5 odsto, a moguće je da bude i preko tri u slučaju negativnog scenarija i privrednog usporavanja", navodi se u primjedbi Milatovićevog kabineta.
Iz MF odgovaraju da su sve kompenzatorne mjere rezultat detaljnih analiza te da će deficit budžeta biti na nivou od oko tri odsto BDP-a, a javni dug na oko 60 odsto BDP-a. Ipak, s druge strane prihvaćena je sugestija Fideliti konsaltinga da se doradi projekcija budžeta, jer će, kako je ukazao Fideliti, sa podacima opština deficit premašiti pet odsto BDP-a.
Na njihovu sugestiju da pojam ,,prosječna minimalna zarada“ ne postoji u ekonomskoj teoriji te da ga nije logično koristiti kao ni ,,hladnu vatru, mračno sunce, živu smrt…“, iz MF je pojašnjeno da je 700 eura prosjek između dvije minimalne plate, te da taj pojam koriste kako bi jednostavnije objasnili i grafički prikazali kretanje minimalne zarade. MF ne smatra da će oporezivanje dobitaka od igara na sreću negativno uticati na poslovanje priređivača, jer ga snosi igrač, te ukazuju da se ovim rješenjem, osim što uvećavaju prihode, bore i protiv zavisnosti od kockanja. Na primjedbu Instituta Alternativa da je potrebno uvesti novu mjeru koja se odnosi na optimizaciju javne uprave, čime bi se Vlada obavezala da smanji broj zaposlenih, iz MF je ukazano da će nastaviti da rade na procesu optimizacije, ali da ona ne znači nužno smanjenje zaposlenih, već profesionalizaciju, usavršavanje i raspoređivanje po kvalifikacijama i vještinama.
