Analiza koju CBCG radi u saradnji sa Ministarstvom finansija i nezavisnim ekspertima ima za cilj da utvrdi moguće posljedice uvođenja instituta automatskog stečaja, te primjenjivost ovog instituta u okvirima našeg regulatornog sistema.
- Utvrdili smo da od 15.492 preduzeća koja se prema preliminarnim podacima na kraju februara nalaze u blokadi, njih 2.915 treba brisati, što odgovara vrijednosti 25 miliona eura blokade, kazala je Zorica Kalezić specijalna savjetnica glavnog ekonomiste CBCG.
Formirana je Radna grupa koja će imati zadatak da napravi spiskove onih firmi kojima će zbog neizmirivanja dugova prema državi biti blokirani računi.
- Završili smo prvu fazu našeg rada, ona je rezultirala izmjenama Zakona o platnom prometu i trenutno je u radnoj je verziji. Predviđeno je da Centralna banka svakog prvog u mjesecu objavljuje spiskove imena firmi sa iznosom blokade u vrijednosti preko 10.000 eura i 30 dana blokade u neprekidnom trajanju, saopštila je pomoćnica ministra finansija Bojana Bošković.
Prema važećem Zakonu o stečaju, u preduzeću se može pokrenuti stečajni postupak ukoliko je potpuno obustavilo plaćanje u periodu od 30 dana.
CBCG je u sprovedenoj analizi vodila računa i o kriterijumima pod kojima može biti uveden stečaj. Pored dužine trajanja blokade, kriterijumi su i prosječna zaduženost preduzeća, prosječna veličina preduzeća, iznos likvidnosti.
“Očekujemo da ćemo konačene rezultate analize imati na kraju drugog kvartala ove godine”, kazala je Knežević. Ona je dodala da je cilj uspostavljanje transparentnih podataka bez prioritizacije bilo kog preduzeća.
- Regulativa koja uređuje institut automatskog stečaja u našoj zemlji mnogo flaksibilnija, a dug koncentrisaniji nego u zemljama koje su uvele automatski stečaj, navela je predstavnica CBCG.
U fazi je izrada Nacrta zakona koji reguliše ovu oblast i koji će biti predložen Skuštini na usvajanje.
