Iz ove nevladine organizacije navode da je posljednjim izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika period zabrane objave rezultata istraživanja javnog mnjenja produžen sa 10 na 15 dana prije izbora.
„Ovakva rješenja nijesu nepoznata u uporednoj praksi, i generalno gledano nijesu u suprotnosti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i drugim relevantnim standardima. Međutim, nakon skoro 10 godina primjene ove norme, i to u vremenu u kome su novi mediji doživjeli ekspanziju, potrebno je preispitati opravdanost ovako duge zabrane i njen eventualni negativni uticaj na pravo birača/ica da budu informisani“, ocijenili su iz CDT-a.
Unekoliko posljednjih izbornih ciklusa, kako ističu, zbog čekanja partija i kandidata/kinja na krajnje rokove za predaju izbornih lista, renomirane agencije za istraživanje javnog mnjenja uopšte nijesu uspijevale da urade istraživanja prije početka zabrane.
„To se ne odnosi samo na istraživanja naručena od strane partija, već i na istraživanja političkog javnog mnjenja, kakva u Crnoj Gori decenijama sprovodi CEDEM, u cilju povećanja razumijevanja političkih procesa od strane građana/ki. U eri digitalnih medija smo tako, umjesto istraživanja sa poznatim naručiocima i tačnom metodologijom, predstavljenih u medijima uz poštovanje novinarskih standarda, putem društvenih medija i marginalnih portala zapljusnuti gomilom izmišljenih istraživanja, lažno pripisanih kredibilnim organizacijama. Ovo je dokazani način manipulacije i uticaja na stavove javnog mnjenja dezinformacijama, od koga se najbolje zaštititi tako što će se kredibilne informacije učiniti dostupnim“, naveli su iz CDT-a.
Predlažu da se u okviru izbore reforme razmotri skraćenje zabrane objavljivanja istraživanja na nekoliko dana pred izbore.
„Uz uvođenje zaštitnih mehanizama od eventualnih manipulacija i pokušaja nedozvoljenih uticaja na javno mnjenje, kroz definisanje visokih standarda transparentnosti za naručioce, autore, i metodologiju istraživanja“, rekli su iz CDT-a.
