„Nakon sjednice koja je održana na našu inicijativu i razmjene mišljenja sa članovima/icama Odbora i predstavnicima MONSTAT-a, duboko smo uvjereni da smo došli u fazu kada je neophodno praćenje popisnog procesa podići na jedan viši nivo. Naime, nakon debate o nedoumicama koje su vezane za preliminarne rezultate popisa, postalo nam je potpuno jasno da se nelogičnosti koje postoje direktno mogu odraziti na kvalitet sprovođenja Sporazuma, a time i na povjerenje u ishod procesa. Zato smo, u cilju prevencije neželjenih scenarija pripremili dokument pod nazivom “Opravdana zabrinutost ili neopravdana panika: Razlika između preliminarnih rezultata i zvaničnih informacija koje su saopštavane u toku popisa - objašnjenja, nedoumice i preporuke” u kome smo još jednom približili problem i dali preporuke za efikasnije djelovanje u narednom periodu“, navodi Kovačević.
Kako dodaje, suština preporuka koje upućuju Odboru i koje javno objavljuju, jeste sugestija da se pripremi adekvatan plan aktivnosti koje treba sprovesti kako bi bili sigurni da se Sporazum realizuje na adekvatan način. Smatramo da preporuke mogu doprinijeti kvalitetnijem obavljanja posla Odbora da bi se preventivno djelovalo na potencijalne probleme i nedoumice koje se mogu pojaviti u budućnosti.
„Odbor, uvidom u bazu praćenja dinamike popisa, treba nedvosmisleno da utvrdi razlike i nelogičnosti između preliminarnih rezultata popisa i informacija o broju popisanih ljudi koje je u toku procesa saopštavao MONSTAT kao i zašto se u ovoj bazi nalazi samo 633 hiljade, a ne sva popisana lica. Važno je da se Odbor na vrijeme upozna sa rezultatima postpopisnog istraživanja kako se direktno uvjerio u kvalitet podataka i što bolje se pripremo za praćenje aktivnosti koje su regulisane Sporazumom“, navodi Kovačević.
Kako ističe, jako su važne preporuke koje se tiču utvrđivanja broja popisnica koje nemaju serijski broj, pripadajuće šifre ili druge zadate elemente kako bi se izbjeglo da se kontrole, koje predviđa Sporazum, ne mogu kvalitetno obaviti.
„Takođe, jako je važno utvrditi broj lica koja nijesu popisana na mjestima i načinima koje predviđa Zakon (popisne komisije, izvan prostora stanovanje, putem telefona..) jer u suprotnom može doći do osporavanja legalnosti sprovedenog procesa“, dodaje.
Ove i druge preporuke detaljno su obrađene u dokumentu koji možete pročitati ovdje.
Odbor, prema njenim riječima, ima veliku odgovornost i nimalo lak zadatak da, s jedne strane, profesionalno prati sprovođenje Sporazuma i uvjeri se da popisni proces teče u skladu sa pravilima, a s druge da poštuje nezavisnost statističke institucije.
„Svrha upućivanja naših ovih preporuka je da, makar i simbolično, pomognemo u tome. CDT se još jednom zahvaljuje Odboru za otvorenost i demokratsku širinu da se o svim spornim temama javno i otvoreno razgovara u duhu njegovih proklamovanih ciljeva. Takođe, vjerujemo da će Odbor nastaviti ovu politiku nevladinim organizacijama i pojedincima/kama koji imaju potrebnu referencu za praćenje popisa i koji mogu dati konkretan doprinos da se cjelokupan proces završi onako kako to žele svi dobronamjerni akteri našeg društva“, zaključuje Kovačević.
