Oni su pozvali i poslanice i poslanike da ne glasaju za predlog u ovom obliku.
„U tom smislu smatramo da je predlog kolega iz MANS-a da otpočnu šire konsultacije o ovom propisu, veoma racionalan i potreban“, istakli su iz CDT-a.
Oni su takođe pozvali Vladu, parlamentarnu većinu i sve poslanike/ce da proces “priključenja” Evropskoj uniji prestanu voditi na način da se "gotovo svakodnevno, svojim odlukama, konfrontiraju sa politikama te iste unije".
„Podsjećamo da je obećanje sadašnje vlasti dok su bili u opoziciji vraćanje državi onoga što je od nje oteto, odnosno široko preispitivanje jasnih razlika koje postoje u stilu života i prihoda mnogih bivših i sadašnjih državnih funkcionera i njima bliskih tajkuna. Kratko rečeno, ovo je trebalo donijeti neophodnu i obećanu pravdu“, istakli su iz CDT-a.
Oni su poručili da će svakome ko detaljno pogleda predloženi model, biti potpuno jasno da svi oni koji su se nezakonito okoristili od države mogu spokojno trošiti i uvećavati tu imovinu.
„Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, u suštini, nije nikakva garancija da će se ove prakse zaustaviti. Sasvim suprotno, ovaj predlog nije usklađen sa pravnim sistemom i čak može da ugrozi postojeći sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Začuđujuće je da smo uspjeli dobiti ovakav akt, nakon godina čekanja i pompeznih najava o odsudnoj borbi sa onima koji su se nelegalno obogatili“, kazali su iz CDT-a.
Ocijenili su da veoma zabrinjava što je način pripreme ovog zakona karakterisala potpuna zatvorenost Vlade i nesklonost da čuju drugačije mišljenje koja nije svojstvena demokratskim društvima.
„Pored toga, prilično je jasno da je njegovu pripremu pratilo i ignorisanje mišljenja Evropske komisije, jer je prema njihovoj ocjeni, potrebno preispitati ovaj akt kroz proces javnih konsultacija i konsultacija sa predstavnicima pravosuđa. Ovo ponašanje postaje uobičajeno kad je u pitanju postupanje Vlade, ali i parlamenta“, dodali su iz CDT-a.
1Budući da Vlada nije željela javnu raspravu po ovom pitanju, u CDT-u su pozvali sve sve relevantne aktere da daju svoju ocjenu ovog predloga zakona, te kazali da će njihov doprinos u tom procesu biti kraća analiza ključnih karakteristika predloga zakona o imovini.
„Ukoliko se usvoji ovakav zakon, postoji značajna opasnost da oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću bude nesprovodivo u praksi, pa umjesto poboljšanja, eliminisale bi se i trenutne mogućnosti koje nam nudi postojeći sistem“, podvukli su iz CDT-a.
Oni su kazali da koncept trajnog oduzimanja imovine od lica koja su samo osumnjičena za određena krivična djela ali ne i pravosnažno osuđena, izuzetno sporan sa aspekta poštovanja osnovnih ljudskih prava.
„Upitno je da se može smatrati da je neka imovina stečena kriminalnom djelatnošću, a da to nije prethodno utvrđeno u krivičnom postupku. Primjetna je i pravna površnost u predlogu zakona“, dodali su oni.
Predlog zakona uvodi oduzimanje koristi stečene u periodu deset godina prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela, što je, prema njihovim riječima, sporno s aspekta ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona.
„Iako se zvaničnici Vlade pozivaju na iskustvo Slovenije, podsjećamo da je upravo u Sloveniji Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe tamošnjeg zakona jer su bile suprotne principu zabrane povratnog dejstva. Takođe, krajnje je nedovršena ideja premještanja oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću u parnični postupak. Vrlo su moguće pravno apsurdne situacije da se u parničnom postupku utvrdi da je određeno lice imovinu steklo kriminalnom djelatnošću, dok je i dalje u toku krivični postupak. Ili, da se u parnici trajno oduzme imovina jer je stečena kriminalnom djelatnošću, a da se krivični postupak okonča oslobađajućom presudom“, istakli su iz CDT-a.
Oni smatraju da ova i druga pitanja stvaraju ozbiljan rizik da se usvoji zakon za koji će se kasnije utvrditi da nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, a kako su dodali, vremenom se može otvoriti i pitanje naknade štete.
„Tako umjesto doprinosa borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ovaj bi se zakon mogao pretvoriti u svoju suprotnost“, zaključili su iz CDT-a.
