"Ekspanzivna fiskalna politika reflektovana u povećanju zarada u javnom sektoru i izdataka za socijalnu zaštitu početkom godine je, u kombinaciji sa faktorima sa međunarodnog trzišta, vodila povećanju potrošnje i daljem rastu stope inflacije čija je godišnja stopa od aprila mjeseca 2022. bila dvocifrena, a u julu je iznosila čak 14,9 odsto", navode u saopštenju.
Kako isitču, visoka inflacija je dalje uticala na realno smanjenje tek povećanih zarada i kupovne moći u Crnoj Gori iz mjeseca u mjesec. Visoku stopu inflacije, prati visoka stopa nezaposlenosti od čak 19,5 odsto na kraju jula 2022. godine, ukazujući na moguće izazove stagflacije.
Da su razlozi visoke stope inflacije u Crnoj Gori i domaći i uvozni, potvrdio je, kako kažu iz CEES-a, i Međunarodni monetarni fond (MMF) nakon misije u julu 2022. godine, kada su njegovi predstavnici, podsjećaju iz CEES-a, naveli da se čini da pored uvozne inflacije, „pritisci od povećanja zarada, usljed nedavnog povećanja minimalne zarade i poreske reforme, takođe imaju ulogu“ u postojanju visoke stope inflacije u zemlji.
“Imajući u vidu nestabilnu političku situaciju u državi i brojne neizvjesnosti u međunarodnom okruženju, za očekivati je da će preduzimanje mjera u pravcu vođenja restriktivnije fiskalne politike i stvaranju predvidivijeg poslovnog okruženja biti veliki izazov”, naglasili su iz CEES-a.
Ipak, kako dodaju, mjere fiskalne konsolidacije moraju biti imperativ, imajući u vidu veoma uzak fiskalni prostor, i situaciju visokog javnog duga u zemlji.
“Pored mjera fiskalne politike fokusiranih na smanjenje rashoda, koje bi svaka naredna vlada trebala voditi, očekuje se da će politika Evropske centralne banke reflektovana u povećanju referentnih kamatnih stopa dodatno uticati na usporavanje inflacije u narednim mjesecima i u Crnoj Gori. Takođe, završetak turističke sezone i najava globalne recesije, može imati dodatne efekte na smanjenje stope inflacije u zemlji”, poručili su u saopštenju.
