Na pojedinim mjestima, kako su kazali, imamo članove u mogućoj koliziji, uz određene novine koje treba pohvaliti.
„Sastav članova Tužilačkog savjeta je za crnogorske prilike problematičan, razumijevajući potrebu da se uvaži stav Venecijanske komisije, pa tako imamo 5 članova koji dolaze iz tužilaštva, a 5 onih koji posredno ili neposredno bira Parlament, ALI ne smijemo zaboraviti da negativna solidarnost tužioca/teljki i postojanje slabe kritičke misli premasopstvenom i radu drugih kolega/inica, vodila nas je do toga da su svi ocjenjivan najvisočijom ocjenom, a onda i da disciplinski postupci i postupci pred Komisijom za etički kodeks, nijesu dali nikakve rezultate, kao i to da nas je skorija promjena članstv TS dovela do nekih, nemalih rješenja. Ovakav izbor članstva bi nas vratio u pređašnje stanje, posebno ako uzmemo u obzir mali broj istaknutih pravnika (svega 3).
Razumijevajući zaštitu toka postupka, kao i zaštitu pojedinosti iz predmeta o kojima se raspravlja, ne vidimo, zašto o javnosti postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti može odlučivati državni tužilac o čijoj se odgovornosti odlučuje. Ne vidimo gdje se tu vodilo računa o zaštiti ostalih kojih se predmet tiče i o kojima se raspravlja na sjedniciTS?“, upitali su oni.
CEGAS smatra da se ovo pitanje rješava na nivou TS, u skladu sa Poslovnikom o radu, koji je i do sada uređivao ovo pitanje.
„U slučaju određivanja vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva, vršilac dužnosti se bira iz reda državnih tužilaca Vrhovnog državnog tužilaštva - smatramo da to nije dobro rješenje jer nije u saglasju sa uslovima za izbor vrhovnog državnog tužioca, a s obzirom na to da ima sva prava i obaveze kao i VDT, nije jasno odakle proizilaze ovograničenja. Dodatno, ovime se može podsticati solidarnost među vrhovnim državnim
tužiocima, koji su najbliže sarađivali sa onim koji odlazi sa te funkcije, tj. VDT.
Ovo čini povraćaj na raniji Zakon o državnom tužilaštvu iz 2015., sa još užim (rigoroznijim) krugom za izbor v.d. VDT, jer je tada izbor bio širi, makar na sva
Tužilaštva“, kazali su oni. Oni ističu da u zakonu nije jasno uređeno na koji način se članstvo u TS, nakon izlaska iz njega, ne smije upotrijebiti za napredovanje u poslu.
„Na koji način će se vrednovati kvantitet rada državnih tužilaca u odnosu na date procente, “ako mu rezultati rada budu preko 20% ispod prosječnih mjerila kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Tužilački savjet, prema veličini državnog tužilaštva”. Nejasno je kojom metodom Tužilački savjet određuje ove procente. Slično je i u Članu 47 gdje se kod najtežeg disciplinskog prekršaja kaže : “Pod nestručnim i
nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije smatra se ako državni tužilac: 1) bez opravdanih razloga ne ostvaruje najmanje 60% rezultata u pogledu kvantiteta rada u odnosu na prosječna mjerila kvaliteta u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Tužilački savjet…”“, saopštili su oni.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu je, prema njihovim riječima, takođe pretrpio isuviše male izmjene, skoro neznatne.
„U Članu 1 lista javnih funkcionera se mora produžiti značajno.
Suštinski nema promjena u odnosu na prethodni zakon, sa akcentom na uslove za kandidate koji mogu konkurisati na mjesto specijalnog državnog tužioca, koji je strogo određen zasudijsku, tužilačku ili advokatsku funkciju.
Smatramo da bi bilo nužno ove uslove proširiti i na policjske inspektore sa dugogodišnjim iskustvom u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao iistaknute pravnike koji se već dugo bave ovom problematikom. Time bi iskustvaspecijalnog tužilaštva bila bogatija, a i umanjio bi se rizik od negativne solidarnostitužilaca i sudija, koji bi se konstantno javljali za ovu poziciju“, kazali su oni.
Bilo bi dobro da, ističu oni, Tužilački savjet bira Glavnog specijalnog tužioca na predlog Vrhovnog državnog tužioca, kao i da specijalne tužioce takođe bira Tužilački savjet, ali na predlog Glavnog specijalnog tužioca.
„Tu bi došlo do pojačane odgovornosti predlagača, kao i tima za čiji su rad odgovorni“, smatraju iz CEGAS.
Provjere onih koji konkurišu za ove pozicije su, prema njihovim riječima - nužne.
„Od bezbjedonosnih provjera, preko imovnog stanja, do svih prilika koje ih određuju za ovu funkciju.
Način ocjenjivanja rada Glavnog i specijalnih državnih tužilaca mora biti posebnotertiran, s obzirom na specifičnost krivičnih djela.Potrebno je dodatno urediti odnos između Specijalnog tužilaštva i Specijalnog istražnogtima, ili pak razmišljati o tome da Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno odjeljenjepolicije funkcionišu nezavisno i samostalno od Uprave policijeIzmjenama pomenutog Zakona nije precizirano kako će se smanjiti opseg krivičnih djelkoja su u nadležnosti specijalnog državnog tužilaštva, iz razloga prevelikog broja predmeta i nemogućnosti procesuiranja u razumnom roku.
CEGAS ističe i to da izmjene nijesu razradile odnos Policije i Specijalnog državnog
tužilaštva onako kako bi to bilo najučinkovitije“, saopšteno je iz CEGAS.
