Najmanje šest mjeseci svih važnijih goriva i žitarica stoje u strateškim zalihama, dok su farmaceutske firme dužne da imaju zalihe svih uvezenih ljekova za period od 3 do 10 mjeseci.
Ima civilnu odbranu. Sve velike zgrade moraju imati vlastita atomska skloništa, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, klizališta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacione centre.
I ima borce. Gotovo trećina odrasle populacije ove nordijske zemlje su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Evropi.
Pripremili smo se
'Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata', kaže finski ministar pri EU Titi Tupurainen.
Nakon osam decenija, prvo živeći u sjenci SSSR a sada Rusije, opasnost od rata u Evropi nije ih iznenadila.
Ali ono što Finska naziva svojom strategijom 'sveobuhvatne bezbjednosti' primjer je kako sve zemlje mogu stvoriti rigorozne sisteme za svoje društvo kako bi se zaštitili prije vremena – ne samo od potencijalne invazije, već i od prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada ili pandemija.
Prvi put u istoriji, većina Finaca podržava prijavu za članstvo u NATO-u
Ne radi se samo o vojnoj spremnosti, već o sigurnosti da zakoni i pravila funkcionišu u vrijeme krize.
Ključ je u otpornosti i otklanjanju slabosti
Finska je stvorila neformalnu mrežu između elita političkog i poslovnog svijeta, te nevladinih organizacija kako bi se pripremila za najgore. Kontinuirano prati koje su njene glavne slabosti i pokušava ih ispraviti kako bi se stvorilo što je moguće više otpornosti u sistemu prije nego što se kriza dogodi.
Finska je sa granicom od 1.340 km koju dijeli sa Rusijom vrlo izložena potencijalnom napadu.
Prvi put u istoriji, većina Finaca podržava prijavu za članstvo u NATO-u.
Ali zemlja sa 5,5 miliona stanovnika takođe vidi potrebu održavanja i nadogradnje svoje nacionalne strategije.
Tri četvrtine Finaca spremne da se bore za svoju državu i to je daleko najveći broj u Evropi
'S obzirom na naš geostrateški položaj, veliku kopnenu masu i rijetku populaciju, moramo učiniti sve za odbranu zemlje... Redovno treniramo na mnogim nivoima kako bismo bili sigurni da svi znaju što im je činiti – a krajnji rezultat je da ovo društvo možete pretvoriti u krizni režim ako bude potrebno', dodaje Tupurainen.
Nasljeđe Zimskog rata
Veliki dio spremnosti Finaca proizlazi iz ranijeg iskustva sa Moskvom - u brutalnom Zimskom ratu 1939-40. uspješno su se odupirali invaziji Sovjetskoj Saveza na njihovu teritoriju, znatno duže nego što su to Rusi očekivali. Potom je sklopljen Moskovski mirovni sporazum. Finci su morali Rusima prepustiti 9 odsto svoje teritorie, uključujući Viborg, koji je i jedno od glavnih područja industrije.
Nakon toga, Finci su se zakleli: nikad više.
'Nismo zaboravili, to je u našem DNK', govori predsjednik Sauli Ninisto, koji naglašava da su tri četvrtine Finaca spremne da se bore za svoju državu.
To je najveća brojka u Evropi.
Finska ima ratnu snagu od 280 hiljada ljudi, te 900 hiljada obučenih rezervista. Čak i nakon završetka hladnog rata nastavili su sa regrutacijom svih muškaraca koji su završili školovanje, a Helsinki je zadržao jake izdatke za obranu čak i kada su drugi smanjivali.
UN je nedavno Finsku proglasio petu godinu zaredom najsrećnijom nacijom na svijetu.
'Trudimo se da osiguramo da naše društvo bude snažno i da se može nositi s teškim vremenima. Spremnost i pripremljenost duboko su usađene u finske glave', kaže Ninisto.
Nacionalna agencija za hitne nabavke (Nesa) ima zalihe za pola godine - od žitarica, sve do različitih vrsta goriva.
Spremni na sve oblike napada
Finska nije usredsrijeđena samo na prijetnju invazije, već i na druge oblike napada - bilo da su lokalni, kao što je trovanje izvora vode ili onesposobljavanje elektrane, ili nacionalni, poput sajber napada, a sve je veći fokus na takozvane hibridne prijetnje.
'To što je Rusija započela rat protiv manjeg susjeda može samo ojačati razumijevanje naše ranjivosti. Svijest javnosti o rizicima i prijetnjama je na visokom nivou', kaže direktorica Evropskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji Teija Tilikainen.
Helsinki je oduvijek težio dobrosusjedskim odnosima s Rusijom zbog duge, zajedničke granice, ali je ta nada sada slomljena.
Tokom Hladnog rata, položaj Finske prisilio je da prihvati neutralnost kako bi držala SSSR na udaljenosti, ali nakon pridruživanja Evropskoj uniji 1995. i približavanja NATO-u u novije vrijeme, u Helsinkiju raste osjećaj da bi Finska članstvom u vojnom savezu učvrstila status nezavisne, zapadne zemlje.
