Jelušić se odlučila za takav potez nakon inicijative Centra za građansko obrazovanje koji je pozvao sve poslanike i poslanice da u sklopu ponuđenih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju hitno uvrste odredbu kojom se u nadležnost školskog, odnosno upravnog odbora dodaje da oni biraju i razrješavaju direktore tih ustanova.
Ukazali su na važnost što su u sklopu ovih odbora predstavnici nadležnog Ministarstva, opštine, zapošljenih u obrazovnim ustanovama i roditelja, te smatraju da takav sastav obezbjeđuje mnogo objektivniji pristup u odabiru direktora.
- Pošto se sada mijenjaju sastavi odbora na način da u njima ima prostora za radnu organizaciju, odnosno škole, lokalnu samoupravu, socijalne partnere i slično, mišljenja sam da bi trebalo potpuno na odbor usmjeriti odluku izbora direktora. Da sa njom nema veze ministar, jer Ministarstvo svakako ima svoje predstavnike u odborima. Ministarstvo može da utiče na izbor, ali ne i da ima presudnu funkciju. Treba, ipak, da odlučuju oni koji najbolje znaju iz svojih škola ko su zaista mogući kvalitetni rukovodioci i to je u izvjesnom smislu jedna vrsta korekcije bilo kakvom pokušaju ,,idenja po dubini“ – rekla je ona za Pobjedu.
Podsjeća da se predstavnici školskih odbora iz reda zaposlenih biraju tajnim glasanjem.
Suzbiti centralizaciju
Treba, kaže ona, da se obezbijedi decentralizacija koja je neophodna u obrazovnom sistemu. Mi smo, smatra Jelušić, tim dobrim putem krenuli 2000. godine, da bi poslije ,,čuvenog incidenta na Cetinju - imenovanja direktora kojeg nije htio kolektiv i grad, krenula ubrzana centralizacija izmjena obrazovnih zakona koji su malo - pomalo potpuno prenijeli izbor svih rukovodnih struktura u ruke Ministarstva“. Došlo je ,,do značajne politizacije struke i to se odrazilo negativno“.
- Zanimljivo je to za Cetinje. Kada je bio taj direktor kojeg je Ministarstvo htjelo da smijeni, pripadao je jednoj prosrpskoj stranci, a suverenističko Cetinje je tada odlučivalo, ne po stranci, nego je prosto taj čovjek bio bolji na tom mjestu koje je zauzimao. Bio je sa Cetinja, štrajkovali su zbog njega... Uopšte nije grad reagovao stranački, ni na kakav način identitetski – rekla je ona.
Jelušić je naumila bila prekjuče da podnese ovaj amandman matičnom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, ali je ta sjednica zbog nedostatka kvoruma odgođena.
Grupa poslanika vladajuće većine predala je nedavno Skupštini predložene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju po kojima će se, ako se usvoje na sjednici, obaviti izbor svih direktora u javnim ustanovama u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog akta.
Potpisnici izmijenjenog zakona su Slaven Radunović (DF), Vladimir Martinović (Demokrate), Dragan Ivanović (SNP), Branka Bošnjak (PzP) i Miloš Konatar (Ura).
Ministarstvo bez dominacije
Predložili su da umjesto dosadašnjih pet, kandidat treba da ima sedam godina radnog iskustva u nastavi, ,,što će doprinijeti unapređenju rada ustanova i značajno uticati na odabir kvalitetnih kadrovskih rješenja“. Izbor pomoćnika direktora u svim javnim ustanovama u skladu sa ovim zakonom izvršiće se u roku od 60 dana.
Izbor školskog, odnosno upravnog odbora u javnim ustanovama, u skladu sa ovim zakonom, predviđen je da se obavi u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona.
Aktom je uređena drugačija struktura upravnih, odnosno školskih odbora na način što se povećava broj predstavnika zaposlenih u organima upravljanja obrazovno-vaspitnih ustanova, a smanjuje broj onih iz Ministarstva koji je do sada ,,bio dominantan“. Precizirano je da će školski, odnosno upravni odbor ustanove iz oblasti predškolskog, osnovnog, srednjeg opšteg i obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama, umjesto jednog predstavnika zaposlenih i tri predstavnika Ministarstva, imati dva predstavnika zaposlenih i dva predstavnika Ministarstva.
Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
U školskim odborima da bude najmanje 40 odsto žena
Jelušić je uz grupu poslanika/ica Odbora za rodnu ravnopravnost dostavila nedavno još jedan amandman na izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a tiču se uspostavljanja rodnog balansa na rukovodećim pozicijama u obrazovanju. Traže da u školskim odborima treba da bude zastupljeno najmanje 40 odsto žena.
– Prilikom izbora na rukovodeća mjesta treba da se čuva rodni balans, ako je direktor, da je zamjenica, a ako je direktorica da je zamjenik – objasnila je ona.
Ističe da je u ovoj pretežno ženskoj profesiji mnogo manji broj žena na rukovodećim pozicijama. Više od 76 odsto zaposlenih u obrazovanju čine žene, a na nivou cijelog sektora je 37 posto žena na rukovodećim pozicijama.
- Što je očigledna diskrepancija i smatrali smo da manje zastupljenom polu treba dati prednost. U ovom slučaju su to žene i to je jedan od načina ohrabrivanja da ulaze u drugačiju raspodjelu pozicija moći u društvu - navela je ona.
