Postojanje i problem selektivnog abortusa ponovo je prije nekoliko dana aktiviran na javnoj sceni. Ovaj čin u bilo kojem modernom i demokratskom društvu može naići samo na osudu, ipak, u 21. vijeku još uvijek postoje brojna društva, među kojima je i naše, gdje se selektivni abortus, kod mnogih, i dalje opravdava. Ovo je naročito problematično za Crnu Goru jer se naša država bori i sa bijelom kugom, a podsjetimo samo da je prema posljednjim podacima MONSTAT-a, prošle godine rođeno 7.082, a preminulo je 7.278 osoba. Broj umrlih je za 196 veći od broja rođenih.
Prema riječima našeg sagovornika, kliničkog psihologa, komunikologa i poslovnog konsultanta, Radoja Cerovića, naše društvo se suočava sa problemom čiji su korijeni mnogo dublji nego što se na prvi pogled čini.
Mačistička kultura i patrijarhalni sistem su svuda u svijetu prisutni u onim zajednicama u kojima su resursi deficitarni, preživljavanje upitno, a borba za teritoriju vodu i hranu oštra.
''Većina aktera u društvu koji se, s pravom, protive selektivnim abortusima nastupaju na bazi pretpostavke da je potrebno samo objasniti, reći ili učiniti ljude svjesnim. Međutim, najvjerovatnije postoje duboki instinktivni mehanizmi koji su ovdje u igri. Usudio bih se da pretpostavim da je fenomen opsesije muškom djecom tipičan za hijerarhijske zajednice tj. zajednice, kulture i društva u kojima društveno i ekonomsko raslojavanje ili siromaštvo predstavljaju dominantnu kategoriju. Ta društva su istovremeno dominantno mačistička i patrijarhalna. U njima hijerarhija porodica obično direktno zavisi od broja muških potomaka. U onim društvima u kojima je ratovanje bilo konstanta i pogađalo cjelokupno stanovništvo (ne samo vojnu instituciju) dolazi do stvaranja esencijalne vrijednosti muške djece od kojih zavisi „vatrena moć” porodice i cijele zajednice koja je ona pripada. Imati muške djece i pušaka je pitanje preživljavanja i održanja na nekoj teritoriji'', kazao je Cerović za Portal Analitika.
Potpuno je jasno, kako Cerović pojašnjava, da se radi o kulturnim podešavanjima koja su, blago rečeno, anahrona i zastarjela.
''Ona pripadaju davnim vremenima i nalaze svoje opravdanje u surovim u uslovima kroz koje je naše društvo kroz istoriju prolazilo. S druge strane, kultura nije nešto što se lako mijenja i što iz generacije u generaciju trpi revolucionarne modifikacije. Mačistička kultura i patrijarhalni sistem su svuda u svijetu prisutni u onim zajednicama u kojima su resursi deficitarni, preživljavanje upitno, a borba za teritoriju vodu i hranu oštra. Pomislimo samo na ekstremne primjere poput pustinjskih država Bliskog i Srednjeg Istoka", kazao je on.
Cerović se pak boji da ova novoizmišljena zloupotreba medicinskih tehnologija, nije fenomen sa kojim ćemo se lako izboriti.
''Ne radi se o tome da se bilo kome “objasni da to nije u redu”. Potrebno je da dođe do suštinske promjene kulturnih podešavanja za koju je najčešće potrebno da se promijene ekonomske i društvene okolnosti i da to potraje određeni broj generacija. Teško da se možemo pohvaliti činjenicom da je na našim prostorima neka generacija propustila ratna dešavanja, ekonomske krize sa dubokim raslojavanjem i rizikom za stabilnost'', istakao je Cerović.
Usudio bih se da pretpostavim da je fenomen opsesije muškom djecom tipičan za hijerarhijske zajednice tj. zajednice, kulture i društva u kojima društveno i ekonomsko raslojavanje ili siromaštvo predstavljaju dominantnu kategoriju
Kako naglašava naš sagovornik, ne smijemo zaboraviti i da istorija poznaje situacije u kojima je disbalans u brojčanom smislu bio u koristi žena.
''Na primjer, nakon velikih ratova znamo da je odnos polova u statističkom smislu drastično pomjeren u korist ženskog pola, zbog gubitka života muškaraca u ratu. Takođe znamo da se ti periodi odlikuju veoma pozitivnim aspektima. Tokom njih nastupa ekonomski, kulturni, umjetnički, naučni i tehnološki razvoj i procvat'', podvlači on.
Cerović objašnjava što bi moglo da se dogodi u trenutku u kojem demografski parametar koji nazivamo operativnim odnosom polova (Operational sex ratio) bude pomjeren u korist muškaraca.
''Pretpostavka na bazi teorijskih modela (jer tako nešto u realnosti još nije istraživano) je da može doći do ozbiljnog porasta nasilnih zločina, poput oružanih napada, silovanja i slično, kao i psihopatologije (anksioznost, depresija, suicid, antisocijalne karakteristike ličnosti, itd.). Te promjene možemo da očekujemo (iako se nadamo da će one ostati u domenu teorijskih predviđanja) od trenutka kada se polni disbalans manifestuje u reproduktivnom periodu, tj. kada generacije podvrgnute selektivnim abortusima dostignu polnu zrelost'', zaključio je on.
