Predstavnici mjesnih zajednica Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Ulići i Štitari protive se otvaranju kamenoloma ,,Milošev krš“. Primjedbe su saopštili juče tokom predstavljanja Elaborata o procjeni uticaja tog projekta na životnu sredinu a predstaviće ih, najavili su, na zboru građana koji su zakazali za subotu, u 18 sati, u školi ,,Dušan Baro Đurković“ u Kosijerima.
Kamenolom je planiran na lokaciji Stanišina Jama – Plijevori. Riječ je o mjestu Bokovo, u neposrednoj blizini magistralnog puta Podgorica – Cetinje, na jugozapadnim padinama istoimenog brda Milošev krš. Nosilac projekta ,,Eksploatacija tehničko-građevinskog kamena na ležištu Milošev krš“ je Inženjering put d.o.o. Podgorica.
U Elaboratu koji je pripremio Medix DOO Podgorica se navodi da na lokalitetu i njegovoj neposrednoj blizini nema stalnih naselja, prve kuće se nalaze na oko 500 metara u naselju Markov Do, istočno i u selu Bokovo, na oko 1.000 metara, zapadno od lokaliteta. Udaljen je oko sedam kilometara od Cetinja, od Podgorice 36 i 39 kilometara od Budve. Na samom lokalitetu do sada nijesu izvođene bilo kakve rudarske aktivnosti.
U koncesionom aktu koji je usvojila Vlada navedeno je da su procijenjene geološke rezerve na ležištu Milošev krš oko 1.500.000 m³. Koncesija se daje na 30 godina, od čega je 28 predviđeno za eksploataciju. U dokumentu je navedeno da tržišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 28 godina iznosi oko 12,3 miliona eura, odnosno 439.200 eura godišnje.
Primjedbe
Predsjednik Mjesne zajednice Kosijeri Slavko Radović kazao je za Pobjedu da predsjednici mjesnih zajednica nijesu bili obaviješteni o projektu otvaranja kamenoloma.
"Tri porodice na čijoj će se zemlji graditi kamenolom godinama ne dolaze u selo. Ta imovina je po automatizmu prešla u vlasništvo države. Oni su dali koncesiju na 30 godina i koncesija je prošla, nas o tome niko nije obavijestio", naveo je Radović.
Slavko Radović pojašnjava da će izgradnja kamenoloma poremetiti funkcionisanje mještana iz sela u pet mjesnih zajednica.
"Kamenolom će biti izgrađen u krugu od 170 metara do kilometar i po od najbližih objekata. Sela koja će biti ugrožena su: Dobrsko Selo, Markov Do, Donji Ulići, Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Rašani, Mikulići, Tomići i Štitari. Svi ljudi koji žive u tim selima koriste isti put kako bi došli do kuća. Država u njega nikada nije ulagala, gradili su ga naši preci, moji djed i otac i oni sad planiraju da nam onemoguće njegovo normalno korišćenje. Na prezentaciji Elaborata su se pojavili samo predstavnici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, nije došao niko iz Prijestonice, što je sramota", kazao je Radović.
Elaborat
Sagovornik Pobjede ističe da rješenja predstavljena u Elaboratu nijesu valjana.
"Na jučerašnjem predstavljanju projekta su nam rekli da će koristiti naš put za prolaz, dok oni ne izgrade alternativni kroz tri ili četiri godine. Najavili su da će izgraditi rezervoar od 20 kubika vode za nasipanje puta, ja mogu reći da toliko vode sigurno neće biti dovoljno za te svrhe. Rekli su nam da će miniranje biti tiho i da neće uznemiravati mještane, što takođe nije moguće. Iz svog plana su izuzeli i činjenicu da će ugroziti turizam koji je počeo da se razvija u selu Bokovo. U našem selu je u proteklih par godina renovirano preko 70 kuća, što znači da ljudi tu planiraju da žive. Negativan uticaj će ostvariti i na pčelarstvo, jer u ovim naseljima ima 500 košnica. Iako nije velika nadmorska visina, duvaju jaki južni vjetrovi koji će da nose prašinu i tako zagaditi dva izvora, a to je nešto što nećemo dozvoliti", navodi je Radović.
Detaljne primjedbe saopštiće na zboru građana. Očekuju da na skup dođe gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine prijestonice Milena Vujačić i premijer Dritan Abazović.
