On je kazao da je crnogorsko selo iznjedrilo i „tu ljepotu govora, kao i najveće državnike, filozofe, diplomate, vojskovođe, naučnike, arhitekte, glumce, muzičare, sportiste.“
Upravo je ono, smatra, kolijevka crnogorske kulture. Stanovništvo je napustilo selo, najviše iz razloga što je ono više od pola vijeka bilo zanemarivano od strane države. A đe se narod raseljava tu se, kaže, pustoš naseljava.
„Kako obnoviti sela? Kako stvoriti uslove da život na selu bude sigurna egzistencija za poljoprivrednike, a ne sinonim za težak život i malu i nesigurnu zaradu? Država mora sačuvati ono što je preostalo obezbjeđujući sigurnost poljoprivrednom proizvođaču i tako stvoriti pretpostavke da se ljudi vrate životu i radu na selu. Moraju se zaštiti domaći proizvodi koji su zasigurno iznad svjetskih standarda po kvalitetu. Crna Gora mora znatno više da koristi domaće poljoprivredne potencijale, jer je neprihvatljivo da turistička ponuda iz godine u godinu biva zavisna od uvoza hrane koji će se ubrzo mjeriti milijardama eura.Uz garanciju države, sigurnost tržišta, dobru promociju domaćih proizvoda crnogorska poljoprivreda se može oporaviti i višestruko povećati proizvodnju“, zaključio je Ćetković.
