Zapravo, i prije toga je neko vrijeme obavljao ulogu vršioca dužnosti predsjednika, no na ovaj datum 2000. godine na izborima je postao šef te države u punom mandatu.
U tih četvrt vijeka, Rusija se radikalno promijenila. Uz autoritarni oblik vladavine, izbori u toj državi do danas su postali puka farsa, pa je Putin prošle godine pobijedio uz gotovo 90 odsto podrške.
Istovremeno, u toj su se državi gomilali mrtvi neistomišljenici režima - na sve dužem spisku prednjače imena Alekseja Navaljnog i Borisa Njemcova, no ne zaboravljaju se ni Ana Politkovskaja i Aleksandar Litvinjenko. Pritom, bilo kakva kritika Putinovog rata u Ukrajini danas u Rusiji građane može skupo koštati - i do 15 godina zatvora.
Podsjetimo, Putin, koji je decenijama bio kadar KGB-a, pa FSB-a, iznenada je proglašen vršiocem dužnosti predsjednika. Dogodilo se to tokom posljednje decembarske noći 1999, kada je dotadašnji predsjednik Boris Jeljcin u TV obraćanju obznanio građanima veliku promjenu.
U proteklih 25 godina, u Rusiji se Putinov režim surovo obračunavao sa neistomišljenicima. U samoj državi, uz niz krvavih terorističkih napada, vođen je drugi rat u Čečeniji, a van nje - Rusija je izvršila prvo invaziju na Gruziju, nakon toga je anektirala Krim i Donbas, potom napala i Ukrajinu. Snažno je Moskva uticala i na izbore u pojedinim susjednim državama - boljeg primjera od Ukrajine nema.
Uticao je Putin sa svojim režimom i na izborne procese u inostranstvu, te na samu kampanju - od bližeg okruženja, preko naše regije, sve do Sjedinjenih Američkih Država.
Što se unutrašnjeg plana tiče, Putin je u međuvremenu preuzeo kontrolu nad masovnim medijima, hapšeni su svi koji su mislili drugačije, a i kada bi ga Ustav u nečemu ograničavao - lako je nalazio 'rješenje'. Nema boljeg primjera od 'rotacija' sa Dmitrijem Medvedevim, ali i promjenama koje su mu umjesto četiri, omogućile mandat od šest godina. Tako će Putin moći da se kandiduje i na izborima 2030. godine.
Nakon siromaštva i teške situacije iz devedesetih, u Rusiji je Putinovim dolaskom zavladala represija, ali i režim vladavine u kojem su najbolje prolazili vladaru podređeni oligarsi.
Svojevremeno pokušavajući da se približi Zapadu - naročito se izdajući za borca protiv globalnog terorizma - Putin je danas mnogo drugačiji lider. A Rusija duže od tri godine vodi rat u Ukrajini - ono što su s početka tamošnji propagandisti najavljivali kao "nekoliko sedmica za osvajanje Kijeva" pretvorilo se u agresiju sa katastrofalnim posljedicama.
Kraj Putinove vladavine, međutim, u Rusiji se ne nazire.
