Danilo Ajković iz CGO podsjetio je na opšteprihvaćen standard savremenih demokratija koji podrazumijeva izbor sudija zasnovan na kvalitetnom znanju i sposobnostima u sudskim savjetima, sastavljenim od dominantnog broja sudija, čime se neutrališe uticaj izvršne vlasti.
“Prema važećim, a od CGO-a osporenim odredbama Zakona o prekršajima, sudije za prekršaje bira Vlada na predlog ministra pravde. To je izuzetno loše i neodrživo, budući da je suprotno temeljnim principima nezavisnosti i nepristrasnosti sudija”, rekao je Ajković na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, princip nezavisnosti sudija za prekršaje ozbiljno je doveden u pitanje činjenicom da sudije za prekršaje razrješava Vlada, na predlog ministra pravde.
“Ovakvo rješenje potpuno devalvira postojanje nezavisnog sudstva u sistemu podjele vlasti. Zato ono, mimo svih evropskih standarda, sudije za prekršaje stavlja u ravan državnih namještenika”, rekao je Ajković.
Iako se, kako je dodao, taj organ zove – sudija za prekršaje, on ne vrši sudsku vlast. “Sudija za prekršaje vrši izvršnu vlast i odgovara Vladi koja ga bira i razrješava.”
On je pojasnio da je objavljivanje imena građana sa njihovim matičnim brojevima u dnevnom listu Dan ilustrativan primjer zašto je CGO podnio inicijativu.
“Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka je izjavio da će protiv ovog medija biti podnešena prekršajna prijava, a kazne se kreću do 16 hiljada EUR. Ukoliko se to desi, ovom mediju će se suditi pred Organom za prekršaje, odnosno sudijom kojeg je imenovala izvršna vlast, čime je unaprijed povrijeđeno njihovo pravo na suđenje pred nezavisnim sudom”, precizirao je Ajković.
Prema njegovim riječima, prema Zakonu o prekršajima sudije izriču kaznu zatvora, potom ozbiljne zaštitne mjere, kao što je obavezno liječenje alkoholičara i narkomana, oduzimanje predmeta, zabrana vršenja djelatnosti.“Sve to potvrđuje činjenicu da su novim zakonom prekršaji približeni pojmu krivičnog djela, a definitivno su se izdvojili iz domena uprava. Samim tim, po ovom Zakonu ne može postupati onaj sudija kojeg imenuje izvršna vlast”, naveo je Ajković.
On je kazao da sudije za prekršaje imenuje Vlada i po uprošćenoj proceduri može ih razriješiti dužnosti. “Otuda je, za razliku od redovnih sudova, na prekršajne organe mnogo lakše ostvariti odlučujući uticaj izvršne i političke vlasti”.
Povrijeđeno je, kako je naveo, Ustavom garantovano pravo građana na suđenje pred nezavisnim sudom, jer sud odnosno sudije koje bira izvršna vlast odnosno Vlada, ne ispunjavaju pretpostavku nezavisnosti.
Sve to, smatra Ajković, kreira neotklonjive štetne posljedice građanima koji postupaju kao stranke pred Organima za prekršaje, suprotno Ustavom zagarantovanom pravu na suđenje pred nezavisnim sudom.
“Štetna posljedica je u tome što bi o njihovim pravima i obavezama, pa čak i izricanjem kazni zatvora odlučivao organ izvršne vlasti, odnosno sudije koje su imenovane od izvršne vlasti osnosno Vlade”, kazao je on.
Prema njegovim riječima, s obzirom da se ulaganje žalbi na odluke prvostepenog organa podnosi Vijeću za prekršaje Crne Gore, kao drugostepenom organu u odnosu na opštinske organe za prekršaje, jasno je da će njihova Ustavom zagarantovana prava i dalje biti ugrožena, jer i sudije drugostepenog organa imenuju Vlada.
“CGO smatra da se sudije za prekršaje moraju izjednačiti sa sudijama drugih sudova, počevši od njihovog izbora pred Sudskim savjetom, a ne Vladom”, kazao je Ajković.
CGO je pozvao Ustavni sud da prihvati Inicijativu, da po hitnom postupku obustavi izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje su donijele sudije koje je imenovala Vlada, i da osporene odredbe Zakona proglasi neustavnim.
Pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović rekla je da je neusklađenost organa za prekršaje i Zakona o prekršajima dovodi do kršenja međunarodnog prava.
“Radi se o zakonu čije bi sprovođenje moralo biti u nadležnosti redovnog suda, jer od njegove primjene zavisi primjena drugih zakona, kao što su zakoni o zaštiti od nasilja u porodici, o javnim nabavkama, o zaštiti ličnih podataka, čije sankcije nerijetko imaju kazneni karakter”, rekla je ona.
U Inicijativi se ukazuje na nesaglasnost Zakona i ustava. Navodi se da, prema Zakonu, “predsjednika i sudije Vijeća i područnih organa za prekršaje imenuje Vlada, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravde, na osnovu javnog oglašavanja”, dok prema Ustavu, “sudiju i predsjednika suda bira i razrješava Sudski savjet”.
Ocjenjuje se da je i zakonska odredba da rješenje o privremenom upućivanju sudije na rad u drugi područni organ za prekršaje donosi predsjednik Vijeća u suprotnosti sa Ustavom, u kom se navodi da sudija ne može biti premješten ili upućen u drugi sud protiv svoje volje, osim odlukom Sudskog savjeta u slučaju reorganizacije sudova.
(Mina)
