“Šteta je nastala na osnovu postupanja tadašnjeg rukovodstva MPNKS koje je sprovelo nezapamćen proces masovnog razriješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, a što je rezultiralo sa preko 150 tužbi tih direktora kao oštećenih lica. Do sada je donošeno oko 60 pravosnažnih presuda koje potvrđuju da su ti ljudi u 2021. mimo zakona razriješeni. Prema podacima sadašnjeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, koji su iznešeni22. decembra2022. na sjednici Vlade, ta šteta će dostići iznos od oko 300 000 EUR samo za okončane postupke, a mnogi su još u toku i šteta će se povećavati kako se postupci budu završavali, a po uspostavljenoj sudskoj praksi koja potvrđuje nezakonitost razriješenja”, navode iz CGO.
CGO ukazuje da bi Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju morao obezbijediti nezavisan i nepristrastan tretman tokom izbora i razrješenja direktora javnih obrazovnih ustanova.
“Međutim, u praksi su konstatovani brojni slučajevi u kojima se duh ovog zakona ne poštuje tokom rada svih prethodnih Vlada. Ovo je na zamahu dobilo izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, iz juna 2021. godine, koje su poslužile kao osnov za kontroverznu smjenu direktora u preko 220 javnih ustanova obrazovanja i izbor i zapošljavanje novih direktora. Kako je ovome prethodila promjena višedecenijske vlasti u Crnoj Gori, primjetna je bila i namjera tadašnje ministarke prosvjete da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato što ih je imenovala prethodna vlast, a kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti, među kojima i same Bratić koja je na ovom kod dijela javnosti naklonjene tim političkim strukturama jačala svoju poziciju”, navodi se u saopštenju.
CGO napominje da tome nije prethodila nikakva pojedinačna procjena njihovog rada, što je izraz imalo i u primjerima razriješenja preminulih lica.
“To je indukovalo pokretanje preko 157 sudskih postupaka od strane razriješenih direktora, o čemu je izvjestila i Bratić, odgovarajući na poslaničko pitanje u novembru 2021. Ubrzo su počele da pristižu prve prvostepene sudske odluke, a sada već i desetine pravosnažnih presuda u korist oštećenih, sa tendencijom da se shodno uspostavljenoj sudskoj praksi svi sporovi oštećenih direktora, proisteklih iz nezakonitog i nestransparentnog procesa razrješenja, okončaju u njihovu korist. Zaštitnica imovinsko pravnih interesa je najavila regresne tužbe protiv svih onih koji su vršenjem javnih ovlašćenja prouzrokovali štete i buduće sudske postupke, što CGO pozdravlja”, dodaju.
Važno je, kako ističu, napomenuti da je rukovodstvo tadašnjeg Ministarstva od strane brojnih aktera, uključujući i CGO, bilo javno upozoravano da će taj proces najavljenog masovnog razriješenja biti nezakonit.
“To ukazuje da su ministarka i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrebili službeni položaj kroz niz radnji zbog čega su direktno odgovorni za nastalu štetu. Imajući u vidu taj element organizovanosti u nezakonitom razrješenju direktora, kao i obim štete, a što sve potvrđuju i pravosnažne presude, CGO cijeni da je SDT institucija koja treba da ovaj slučaj procesuira”, navode iz ove organizacije.
CGO podsjeća i da je ovo druga krivična prijava koju je CGO podnio SDT-u protiv bivšeg rukovodstva MPKNS. Prva se odnosi na nalaze iz duplog negativnog mišljenja Državne revizorske institucije (DRI) o načinu upravljanja finansijama u tom Ministarstvu od strane odgovornih lica, a na osnovu iste je nadležni specijalni tužilac dao nalog Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) da prikuplja i izuzima finansijsku i vezanu dokumentaciju iz Ministarstva, kao i da se u svojstvu građanina prikupe obaviještanje od Bratić i drugih rukovodećih lica (svih državnih sekretara i generalnih direktora svih direktorata), a po potrebi i od drugih lica, za period koji pokriva izvještaj DRI. CGO nema informaciju da li su do sada zaista Bratić i ostali saslušani povodom ovog slučaja.
“CGO očekuje efikasno postupanje SDT po ovim prijavama, a imajući u vidu da se radi o zvanično utvrđenima nalazima DRI, u prvom slučaju, odnosno sudski utvrđenim štetnim posljedicama, u slučaju druge prijave, a čime bi i SDT povrdio svoju neselektivnost u radu”, zaključuje se u saopštenju.
