Planeta svjedoči pojavi sve zaraznijih varijanti virusa Sars-CoV-2, ali zastajkivanje u trci da se obezbijedi ravnopravan pristup vakcinama doveo je do toga da je šačica zemalja napredovala u imunizovanju populacije, ostavljajući iza sebe mnoge ugrožene ljude širom svijeta.
Zajednice se bore sa nestrpljenjem i umorom, što je razumljivo. Međutim, ublažavanje osnovnih mjera javnog zdravlja, poput nošenja maski i fizičkog distanciranja, izaziva rizik da se prenošenje podstakne. U kombinaciji sa zaraznijim varijantama i stavom „ja na prvom mjestu“ u nekim zemljama, ljudi koji nijesu vakcinisani i oni koji su primili samo jednu dozu su u još većem riziku.
Svijet je u opasnosti, a mi, specijalni izaslanici generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije, pozivamo na ponovnu posvećenost sveobuhvatnom pristupu da se ova pandemija pobijedi.
Ublažavanje osnovnih mjera javnog zdravlja, poput nošenja maski i fizičkog distanciranja, izaziva rizik da se prenošenje podstakne
Moramo da ubrzamo dva pravca – jedan gdje vlade i proizvođači vakcina podržavaju sve države članice SZO u njihovim naporima da stvore kapacitete za proizvodnju vakcina i vakcinišu svoju najugroženiju populaciju, kao i drugi gdje pojedinci i zajednice održavaju čvrst fokus na očuvanju osnovnog javnog zdravlja mjere za razbijanje prenosnih lanaca.
Prva verzija zahtijeva hitnu primjenu ponovljenih poziva SZO i njenih partnera iz kompanije Covax o najboljoj upotrebi vakcina. Skoro tri milijarde doza vakcine je distribuisano širom svijeta, ali samo 90 miliona njih je prošlo kroz Covax. Postoji najmanje 60 zemalja koje se oslanjaju na Covax za vakcine, a one imaju stopu vakcinacije koja je u prosjeku manja od tri odsto.
Svijet mora da sprovede strategiju na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou prema kojoj se najranjivije osobe prvo vakcinišu, umjesto što ostavlja zdravstvene radnike, starije osobe i one koje su u opasnosti od ozbiljnijeg oblika obolijevanja da rizikuju.
Takođe uključuje i podršku pozivu SZO da vakciniše najmanje 10 odsto stanovništva svake zemlje do septembra, i „prelazak do decembra“ da se vakciniše 40 odsto do kraja 2021. Postizanje septembarskog cilja znači 250 vakcinaciju miliona ljudi iz zemalja sa niskim ili srednjim prihodom moraju da obave vakcinaciju za samo četiri mjeseca, dajući prioritet svim zdravstvenim radnicima i najugroženijim grupama radi spasavanja života.
Takvi ciljevi u skladu su sa hrabrim pozivom SZO, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske trgovinske organizacije i Svjetske banke za 50 milijardi dolara u povećanju finansiranja za vakcinaciju 40 odsto svjetske populacije do kraja godine i 60 odsto do sredine godine 2022. Takva investicija blijedi u poređenju sa trilionima dolara ekonomskih gubitaka i troškova povezanih sa pandemijom.
SZO nastavlja da radi na tome da svijetu učini dostupnim sigurne i efikasne vakcine i druge alate, od izdavanja spiska hitnih slučajeva upotrebe (emergency use listings – EUL) za 11 vakcina do sada, do pokretanja pristupa akceleratoru Covid-19 alatki.
To će podstaći razvoj i pristup rješenjima potrebnim za dijagnostifikovanje, liječenje i vakcinaciju osjetljivih ljudi u svim zemljama i omogućiti zemljama u razvoju da stvore sopstvene kapacitete za proizvodnju vakcina. Proizvodni i dijagnostički kapacitet, kapacitet sekvenciranja virusa, pojačan nadzor slučajeva i druge mjere bitne su komponente kontrole ove pandemije.
Spašavanje života je sada najhitnije. Svijet ima moralni imperativ da to učini
Zemlje sa najvećim zalihama vakcina ne bi trebalo da ih gomilaju i nastoje da pokriju cjelokupno stanovništvo, dok druge zemlje to nijesu u mogućnosti. To čak nije ni u njihovom najboljem interesu, jer intenzivna cirkulacija virusa u zemljama bez vakcina povećava mogućnost više prenosivih i opasnih varijanti, prijeteći da će trenutne vakcine biti manje efikasne.
U isto vrijeme svijet ne smije da izgubi iz vida drugi kolosjek koji zahtijeva da svi obnove svoju posvećenost zaštiti sebe i drugih prepoznajući važnost nošenja maski, fizičkog distanciranja, provjetravanja prostorija i drugih radnji za koje je dokazano da smanjuju širenje virusa.
Saradnja sa zajednicama, izgradnja povjerenja i osnaživanje ljudi da osjete da su dio odgovora ključni su za njihovo nadahnuće za nastavak nakon više od godinu dana provedenih u pandemiji.
Spašavanje života je sada najhitnije. Svijet ima moralni imperativ da to učini. Globalna solidarnost je potrebna više nego ikad. Aktivnim pozivanjem na pristup koji ima dva kolosjeka – osiguravanjem da se najugroženiji ljudi vakcinišu i pridržavanjem mjera javnog zdravstva, kao i pozivanjem onih koji bi mogli da učine više – cio svijet može imati koristi i spasiti živote. Niko neće biti bezbjedan dok svi ne budu bezbjedni.
* * * * *
Autori teksta su specijalni izaslanici Svjetske zdravstvene organizacije
