„Rokenrol nije muzika Boga, već đavolja inspiracija, nastala na drogi...“, kazao je, između ostalog, sabrat manastora Ostrog, autor knjige „Bog i rokenrol“, Arsenije Jovanović, pred prepunim amfiteatrom Pravnog fakulteta u Podgorici, na jednoj od tribina „Razgovori o vjeri“.
Bio je čvrst u stavu da rokenrol, prije ili kasnije, preko droge ubija svoje sljedbenike.
Sabrat Arsenije, u čijoj pojavi i nastupu i danas ima tragova „visoke škole beogradskoga asfalta“, izrekao je tom prilikom dosta labavih teza i o pogubnosti slušanja rokenrola. Ali, to je bilo kucanje na otvorena vrata. Prvo, zato što je rokenrol na ovim prostorima već odavno umro, a drugo – jer oni koji su došli da čuju sabrata Arsenija, mahom nijesu baš fanatični poklonici rokenrola. (U pravu je svako ko pretpostavlja da o uticaju turbofolka, te noći nije bilo ni riječi.) Od nesuđenog člana kultne beogradske rok grupe EKV, kojem su našli zamjenu dok je zbog spleta crijeva bio u bolnici, saznali smo, pored ostalog, i da se jedan od članova grupe – „ložio“ na tadašnju Jovanovićevu djevojku.
Prisutni studenti se, međutim, nijesu mnogo interesovali za detalje o tome kako ga je iz pakla rokenrola spasila pravoslavna vjera, već kakva je bila Margita, kada je u grupu ušao Srđan Todorović, te da objasni kako su članovi Yu grupe još uvijek živi. Nakon što je Jovanović kazao da prokletsvo ipak stigne, prije ili kasnije, tribina je završena, a prisutnim studentima su podijeljeni flajeri na kojima se pozivaju na Veliko hodočašće za Blagovijesti, 6. i 7. aprila, koje je „sa blagoslovom mitropolita Amfilohija“ organizovao Radio Svetigora. Za 25 eura, cijenu u koju je uračunat prevoz i noćenje, obilaze se manastiri Sopoćani, Studenica, Žiča, Ćelije, Lelić i Mileševa.
Biće da su se putnici-hodočasnici, naši akademci, već vratili sa obilaska srpskih manastira. Do polaska, mogli su odslušati i predavanje ruske istoričarke Jelene Guskove, od 2007. članice SANU. Doktoriala je na društveno-političkim organizacijama u samoupravnom sistemu u SFRJ, ali je kasnije, kako su istakli baš u SANU, „veliki dio života posvetila ljubavi prema srpskom narodu“.
Misionarstvo i informacione tehnologije: No, Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore ugostio je mnogo poznatijih imena i od Guskove i od Jovanovića.
Ne, nije riječ o stručnjacima iz oblasti pravnih nauka...
Đakon Nikola Pejović, glavni urednik Radija Svetigora, Atanasije Jevtić, umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački, protojerej stavrofor Gojko Perović, rektor cetinjske bogoslovije, dr Savo Laušević, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, vladika budimljansko-nikšićki Joanikije, Mirčeta Šljivančanin, teolog i sveštenik, arhimandrit Luka Anić, iguman manastira Dajbabe... samo su neki od gostiju oko 25 do sada održanih tribina, koje se skoro svakog četvrtka, dok traju semestri, održavaju na podgoričkom Pravnom fakultetu, pod nazivom „Razgovori o vjeri“.
Podgorički državni Pravni fakultet, na kojem se školuju naši budući pravnici, sudije, advokati, zakonopisci i ustavotvorci, širom je otvorio vrata Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njoj bliskim ljudima. Toliko širom, da se više ne zna ko je tu gost, a ko domaćin. U zdanju ispred kojeg je spomenik Valtazaru Bogišiću, autoru prvog modernog građanskog zakonika u Crnoj Gori, Opšteg imovinskog zakonika Crne Gore, gostuju - sve sami negatori i crnogorske države i nacije!
„Nije svaki predavač podjednako interesantan, ali smo imali neka fenomenalna predavanja“, kazao je student Pavle Božović, član organizacije „Mladi za Kosmet“, najavljujući na Radiju Svetigora treći ciklus predavanja, koji je započeo đakon Nikola Pejović, urednik istog Radija, sa temom „Pravoslavlje u eri informacionih tehnologija“ i dodao: „Đakon Nikola je prava ličnost za ovu temu. Veoma je povezan s modernim informacionim tehnologijama, jer kroz njih vodi svoje misionarstvo.“
Gdje je do sada bila crnogorska nacija: Rokenrol, informacione tehnologije, pa „Crkvenost i modernost“, „Savremeni svijet – izazov hrišćanstva“... Zvuči tako ukorak sa vremenom? Pa, malo o postu, pa o značaju crkvenih praznika... Zvuči tako benevolentno?
A jedini među navedenim predavačima koji nije svešteno lice, već je profesor na nikšićkom Filozofskom, takođe državnom crnogorskom fakultetu – Savo Laušević - ovako je zborio u predvečerje referenduma u Crnoj Gori:„Želi se stvoriti suverena nacija - crnogorska. Želi se stvoriti suverena crkva - crnogorska. Želi se stvoriti suvereni, crnogorski jezik. Svim kulturnim vrijednostima, koje smo baštinili kao zajedničke, sada se želi dati predznak suverenosti. Međutim, gdje je istorija tog crnogorskog jezika, ako se on stvara tek danas, gdje je do sada bila crnogorska crkva, gdje je bila crnogorska nacija, ako njena istorija počinje u 20. stoljeću, kada se ne stvaraju nacije? Ta zakašnjelost djeluje karikaturalno. Možda bi se pitanje Crne Gore kao posebne države mnogo lakše riješilo da stvari nisu prenijete na religiju, jezik, kulturu, da se po svaku cijenu ne želi napraviti jedan identitet koga nema. To djeluje iritirajuće na veliki broj ljudi koji bi, možda, bili za nezavisnu Crnu Goru“, kazao je Laušević u emisiji „Most“ Radija Slobodna Evropa 2005. godine.
Kao oni „savremeni“, Atanasijevi, o „zlobnim i agresivnim muslimanima“, koji „imaju neprijatan znoj, jer jedu loj“, ili o „evroslinavcima, pristalicama EU“. Imaju ih i ostali gosti ovih tribina, za tomove knjiga, poput Joanikijevog komentara na jednu čestitku Crnogorskoj crkvi upućenu iz državnog vrha: „Na takav način (čestitajući) postao je (pošiljalac) zloslutni inicijator mogućih sukoba, podjela, krvoprolića i ostalih nesreća u Crnoj Gori“... Stavovi Lauševićevih „prijatelja po tribini“, onih koji ne rade na Univerzitetu Crne Gore, ali su, eto, rado viđeni gosti na nekim univerzitetskim jedinicama, dobro su poznati.
Zaista - otkud ljudi poznati po vjerskoj isključivosti, pospješivanju i pozivanju na rat, te negiranju postojanja svega crnogorskog - na državnom Pravnom fakultetu u Podgorici?
Rado naslijeđeno gostoprimstvo: Sveštenici SPC na Pravnom fakultetu, dakle, jedne par ekselans sekularne ustanove, čiji je i osnivač i finansijer država Crna Gora, nijesu nikakva novost. Počeli su da dolaze još za dekanovanja starog dekana, Ranka Mujovića. Novi dekan, Drago Radulović, naslijedio je ovu praksu. Sudeći po razgovoru za Portal Analitika, sa potpunim i nesumnjivim ličnim odobravanjem.
„Niti mi plaćamo njima gostovanja na fakultetu, niti gosti plaćaju nama iznajmljivanje amfiteatra. To organizuju studenti i smatramo da bi miješanje od strane uprave, značilo zadiranje u njihovu autonomiju“, kaže Radulović.
Dekan Radulović tvrdi i da je organizator tribina „Razgovori o vjeri“, ELSA, crnogorski ogranak evropskog udruženja studenata prava.
Predsjednica ELSA-e za Crnu Goru, Maja Vukčević, to odlučno demantuje, potpuno iznenađena i zatečena Radulovićevom tvrdnjom. „Tamo nikada nisam bila ni u privatnom svojstvu, a kamoli kao predstavnica ELSA-e“, kaže za Portal Analitika. Predsjednik Vijeća studenata, Zoran Rakočević, takođe negira da organizacija na čijem je on čelu, išta ima sa redovnim gostovanjima sveštenika SPC.
Ko je dao na fakultetu zeleno svjetlo za organizovanje trbina na kojima gostuju najčešće sveštenici Srpske pravoslavne crkve? Niko od pomenutih sagovornika Portala Analitika ne zna, ili ne želi da kaže.
Kao moderator tribina najčešće se pojavljuje već pomenuti Pavle Božović, redovni student Pravnog fakulteta u Podgorici i - istaknuti član organizacija „Mladi za Kosmet“ i „Familije srbskih navijača“.
„Pored Bogoslovije, Pravni fakultet je najbliži ovim temama“: Dilemu oko organizacije tribina otklonio je upravo Pavle Božović, koji se u međuvremenu, tokom rada na pripremi teksta, sam javio Portalu Analitika.
„Tribine organizujem ja, ispred studenta Pravnog fakulteta, a ne kao udruženje „Mladi za Kosmet“. To udruženje, koje je pri crkvi, samo koristi Fejsbuk, radi lakšeg komuniciranja i obavještavanja o budućim aktivnostima“, objašnjava Božović.
On dodaje da želi da „Pravni fakultet učini pristupačnim za razna vjerovanja i ubjeđenja“. „Teme nisu samo religijske, one variraju, aktuelne su i životne. Mislim da je Pravni fakultet, pored Bogoslovije, najbliži tim kretanjima“. Radi argumentovanja ove tvrdnje, Božović dodaje da je posljednja gošća pred izlazak ovog teksta bila Sonja Tomović - Šundić, dekanka Fakulteta političkih nauka u Podgorici.
„Mi smo nevladina, a ne crkvena organizacija. Ona je nastala zbog prikupljanja pomoći za Kosmet, u vrijeme kada je priznanje Kosova od strane Crne Gore bilo aktuelno. Prikupili smo tada ogromnu pomoć. Sada želimo da proširimo naše aktivnosti, prvenstveno na izdavačku djelatnost. Naš budući angažman je proučavanje civilnog društva i religijskih zajednica,“ kaže Božović za Portal Analitika.„Na žalost, ja vidim da ljudi žele da pronađu nešto loše u tome, što nije naša namjera.m Normalna je želja studenata da znaju sve, ili što više“, kaže Božović i potvrđuje da je istaknuti član nevladine oranizacije „Mladi za Kosmet“, te da je bio u prvom mandatu i njen predsjednik, premda, kako precizira, tamo nemaju „neku hijerarhiju“. Pored ostalog, član je i Nastavno-naučnog vijeća svoga fakulteta.
On precizira da su tribine otvorene za sve zainteresovane. Na pitanje zašto, s obzirom na goste i na teme, ne gostuju na cetinjskoj Bogosloviji, odgovara da „tamo ionako imaju sasvim dovoljno takvih predavanja“, te da učenici Bogoslovije, ne dolaze na tribine Pravnog fakulteta.
„Ono što Dveri rade u Beogradu, mi radimo ovdje“: Podsjetimo, ista organizacija, „Mladi za Kosmet“, dovela je na Pravni fakultet, na godišnjicu NATO bombardovanja prošlog 26. marta, tokom „pretpopisne kampanje“, ni manje ni više nego Vladana Glišića, člana Upravnog odbora srpskih Dveri, ultranacionalističke organizacije, koja je logistički potpomognuta od strane SPC.
Ono što negira, jeste autorstvo nad nekim ekstremističkim postovima postavljenim sa njegovim potpisom na neki forumima. „To je neko htio da mi podvali“, tvrdi Božović.„Mi smo doveli Glišića na Pravni“, potvrđuje Božović. „Bio je u Podgorici i smatrali smo da je dobra prilika da održi jedno predavanje. Ljudi iz Dveri su vrlo crkveni i pobožni ljudi, a Glišić u Begradu radi ono što mi radimo ovdje. Održao je predavanje na temu 'Ličnost i porodica' i na to smo veoma ponosni“, ističe Božović.„Savremena Crna Gora je negacija srpskih vrednosti, negacija srpske istorije na ovom prostoru“, kazao je, između ostalog, Glišić, usred Pravnog, državnog, fakulteta u Podgorici.Kaže i da je on taj ko bira goste na tribinama.
Radulović, posljednji predratni dekan mostarskog Pravnog fakulteta, kaže da mu je žao što zbog poslovnih obaveza nije odslušao dva predavanja koja su ga interesovala. Nije važno što ne zna ko ih organizuje, niti što bi po tematici više pristajali Bogosloviji na Cetinju ili podgoričkom Hramu.
Tako su na Pravnom fakultetu sloboda mišljenja i govora, i studentska autonomija upotrijebljeni u svrhu eksponiranja jednoumlja i religijsko-pravoslavne isključivosti.
„Savjetovao sam ih da pozovu i nekog predstavnika druge religije“, kaže dekan Radulović, odgovarajući na pitanje zašto na tribinama gostuju jedino i isključivo sveštenici SPC i njima bliski ljudi. Nije precizirao što mu je odgovoreno.
O tome će odlučiti domaćini. Ili, možda, ipak, gosti?
Gordana BOROVIĆ
