Profesor na beogradskom Fakultetu za bezbjednost i vojni analitičar Zoran Dragišić ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da je Crna Gora zbog niske podrške javnog mnjenja propustila šansu da pozivnicu za članstvo u NATO dobije već na Lisabonskom samitu te organizacije u novembru mjesecu ove godine.
- U novembru je samit NATO u Lisabonu i mislim da je Crna Gora protraćila dragocjeno vrijeme da već tada dobije pozivnicu za članstvo. To bi bilo jako važno, jer bi to značajno ubrzalo i evropske integracije Crne Gore. To su dvije stvari koje ne idu jedna bez druge, ocijenio je dr Dragišić za Portal Analitika.
Jedan od vodećih stručnjaka za bezbjednost u regionu je pozdravio najave Vlade da će izmijeniti Komunikacionu strategiju za NATO i rekonstruisati tim koji implementira Strategiju, ocjenjujući da su prilikom izrade i implementacije tog dokumenta napravljene brojne i ozbiljne greške.
- Mnoge ozbiljne greške su napravljene u tom dokumentu: nijesu navedene sve konkretne koristi koje svaki građanin Crne Gore može imati od učlanjenja države u NATO; . građani nijesu dobili podatke o NATO kao političko-vojnom savezu, niti su dovoljno korišćeni primjeri država koje su ušle u NATO...Trebalo je razbiti vladajuće stereotipe o tome kakva je NATO organizacija. O NATO su mnogo govorili predstavnici izvršne vlasti, tako da se stekao utisak kao da je riječ o projektu vladajuće elite, a da građani sa tim nemaju ništa - što je jedna od ključnih grešaka. Ono što je najvažnije: Komunikacionom strategijom predrasude o NATO se nijesu razbile, a neke su još i pothranjivane!To su razlozi zbog kojih je aktuelna Komunikaciona strategija bila neuspješna i nije dala odgovarajuće rezultate, kaže Dragišić za Portal Analitika.
ANALITIKA: Kako komentarišete najave da će crnogorska Vlada - zbog slabog rasta podrške članstvu države u NATO - izmijeniti Komunikacionu strategiju i rekonstruisati Koordinacioni tim za njeno sprovođenje?
DRAGIŠIĆ: Marketinška kuća ''Mapa'' u čijem sam timu bio i ja, napravila je Komunikacionu strategiju koja je trebalo da građane Crne Gore upozna sa tim koje su konkretne koristi od članstva. Tu su bile sve relevantne činjenice koje smo sa stučnog stanovišta iznijeli, ali nažalost - malo toga se našlo u aktuelnoj Strategiji koja je doživjela neuspjeh. Mnoge ozbiljne greške su napravljene u tom dokumentu. Nijesu navedene sve konkretne koristi koje svaki građanin Crne Gore može imati od učlanjenja države u NATO; građani nijesu upoznati sa činjenicama o Alijansi kao političko-vojnom savezu; nijesu dovoljno koriščeni primjeri država koje su ušle u NATO...Trebalo je razbiti vladajuće stereotipe o tome kakva je NATO organizacija. Uostalo, o Alijanski su suviše govorili predstavnici izvršne vlasti, tako da se stekao utisak kao da je NATO projekat vladajuće elite, a da građani sa tim nemaju ništa - što je jedna od ključnih grešaka.
Ono što je najvažnije: Komunikacionom strategijom predrasude o NATO se nijesu razbile, a neke su još i pothranjivane!To su glavni razlozi zbog kojih je aktuelna komunikaciona strategija bila neuspješna i nije dala odgovarajuće rezultate.
ANALITIKA: Da li slab rast podrške građana za članstvo u NATO može usporiti planiranu dinamiku približavanje države toj organizaciji?
DRAGIŠIĆ: Naravno! NATO u svoje članstvo neće da primi države u kojima ne postoji većinska podrška za učlanjenje.Tako bi u konkretnom slučaju eventualnom smjenom vlasti u Crnoj Gori - nova vlast mogla Alijasni da pravi probleme jer ta organizacija funkcioniše po principu konsenzusa. NATO neće dozvoliti neoprezan prijem neke države, koja nije ogromno većinski opredijeljenja da uđe u članstvo.To je ono što Alijansa sigurno neće dozvoliti i o tome u Podgorici moraju da vode računa.
ANALITIKA: Da li to znači da Crna Gora – ako želi da uskoro članstvo – mora u kratkom roku da podigne podršku javnog mnjenja za učlanjenje?
DRAGIŠIĆ: To je uslov svih uslova. U novembru je samit NATO u Lisabonu i mislim da je Crna Gora protraćila dragocjeno vrijeme da već tada dobije pozivnicu za članstvo. To bi bilo jako važno jer bi to značajno ubrzalo i evropske integracije Crne Gore - to su dvije stvari koje ne idu jedna bez druge.
O tome svjedoči skorašnja istorija: svaka bivša komunistička država je prvo ušla u NATO pa tek postala članica Evropske unije. Sada će se vrata EU zatvarati; imam informacije da je Hrvatska je posljednja država koja će na ovaj način biti primljena u EU, jer se nakon toga vrata zatvaraju. Sa druge strane, Srbi iz Crne Gore jednim okom gledaju u Beograd i iz Beograda dobijaju pogrešne informacije da je moguće ući u EU bez članstva u NATO. To jednostavno nije moguće. Ako Srbija uđe u Evropsku uniju, a da prije toga ne uđe u NATO, javno kažem da ću - sve svoje diplome baciti i povući se iz javnog života! To će značiti da ja o politici ništa ne znam, a o bezbjednosti još manje!
Crnogorska vlada će morati mnogo ozbiljnije da priđe ovom poslu, jer je važno da u Crnoj Gori postoji većinska podrška za učlanjenje u NATO. Međutim, do sada su pored pomenutih pravljene i greške i kada je u pitanju izbor ljudi koji su bili uključeni u kampanju za NATO.
ANALITIKA: Koje greške?
DRAGIŠIĆ: Pa, ljudi koji su implementirali Startegiju imali su prosto želju da se sa time bave. Međutim, time moraju da se bave stručnjaci i profesionalci za bezbjednost koji dobro znaju šta je NATO. Stekao sam utisak da se u Crnoj Gori tim pitanjem bave ljudi koji ne znaju šta je NATO.
ANALITIKA: Kako to mislite?
DRAGIŠIĆ: U razgovoru sa nekim ljudima, stekao sam utisak da imaju predrasude o NATO – baš kao oni građani koji mrze NATO i koji o tome pričaju po kafanama. Dakle, potpuno identične predrasude.Ono što je još gore - te predrasude ničim nijesu pokušavane da se razbijaju.
ANALITIKA: Na koje predrasude konkretno mislite?
DRAGIŠIĆ: Prije svega da je NATO nekakav vojni savez i da je to isključivo vojna organizacija. Stekao sam utisak da neki vjeruju da je NATO neka vrsta vojske, što uopšte nije tačno. Zatim je pominjano neki troškovi, nekakva članarina za NATO, što uopšte nije tačno! Za NATO se isključivo daju neke kontribucije.Ti finansijski efekti nijesu uopšte objašnjeni onako kako treba. Civilni projekti u NATO, koji predstavljaju značajniji dio funkcionisanja Alijanse, nijesu ni dotaknuti aktuelnom Komunikacionom strategijom. Građanima nije objašnjeno da je NATO prije svega politička organizacija i da njome vladaju civilne a ne vojne strukture.
I osnovno: članstvom u NATO uopšte se ne gubi suverenitet. Niijesu iskorišćeni pozitivni primjeri Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunije, Poljske koje su ušle u NATO. Nije iskorišćen primjer Slovenije, niti se sada koristi primjer Hrvatske.
ANALITIKA: Dakle, Vlada koja bi trebalo da je glavni promoter - nije dobro vodila kampanju za NATO?
DRAGIŠIĆ: Vlada je najveću grešku napravila što nije vjerovala profesionalcima. Mi smo u ''Mapi'' napravili odličnu komunikacionu strategiju.Onda su se umiješali ljudi koji očigledno niti poznaju NATO, koji nemaju mnogo pojma o bezbjednosti, što je dovelo do veoma lošeg rezultata.
ANALITIKA: Ranije ste kazali da je neophodno uključivanje ljudi iz Srbije u implementaciju Komunikacione stratergije. Zbog čega to mislite?
DRAGIŠIĆ: To bi bilo jako poželjno zbog srpskog biračkog tijela koje je generalno protiv NATO-a, najviše zbog toga što misle da je i sama Srbija protiv NATO.
ANALITIKA: Pa zar nije tako?
DRAGIŠIĆ: Srpska priča o neutralnosti je potpuno besmislena. Drugo, čini se da se srpskoj populaciji kada je u pitanju kampanja za NATO uopšte nije prišlo. Jako je važno da se prave tribine sa što većim brojem učesnika na kojima bi se povela debata...Treba više zaći u narod, trebalo je angažovati civilni sektor i trebalo je angažovati ljude iz Srbije.
ANALITIKA: Šta mislite o prijedlogu zapadnih diplomata da se predsjednik Vujanović i premijer Đukanović više angažuju u kampanji za NATO?
DRAGIŠIĆ: To je dobra ideja, pragmatična. U kampanji za NATO treba da bude angažovan premijer Đukanović koji je nesporno ogroman autoritet među građanima u Crnoj Gori i on treba da jasno i kaže - zašto je dobro da Crna Gora bude u NATO. Međutim, nije dobro da ministri pričaju o tome jer kao što sam rekao postoji opasnost da se to doživi kao projekat vlasti. Treba insistirati na činjenici koliko crnogorsko društvo može da dobije učlanjenjem. Mora se, dakle, raditi precizno i predano. Crnogorsko društvo se pokazalo mnogo zrelije nego što se to pretpostvlja ili javno govori - crnogorski glasač ipak automatski ne glasa onako kako mu kažu političke elite.
Nenad ZEČEVIĆ
